Izvorni znanstveni članak

ENERGETSKI POTENCIJAL BIOMASE PIRA

Nives Jovičić orcid.org/0000-0003-2368-919X ; Veleučilište Velika Gorica, Zagrebačka 5, 10410 Velika Gorica, Hrvatska
Ana Matin ; Sveučilište u Zagrebu, Agronomski fakultet, Svetošimunska 25, Zagreb, Hrvatska
Sanja Kalambura ; Veleučilište Velika Gorica, Zagrebačka 5, 10410 Velika Gorica, Hrvatska

Sažetak

Pir, krupnik ili dinkel (Lat. Triticum spelta) od brončanog doba do srednjeg vijeka u Europi je bio vrlo važna žitarica, a kasnije je uglavnom bio zamijenjen različitim vrstama pšenice. Ova pražitarica ponovno je privukla pažnju u protekla dva desetljeća zbog mogućnosti organskog uzgoja s obzirom da zahtijeva upotrebu manje gnojiva i pesticida u odnosu na pšenicu. Zbog povećanja svijesti potrošača
koji sve više poklanjaju pažnju raznovrsnoj i kvalitetnoj prehrani, pir sve više dobiva na važnosti, stoga se uzgoju pira iznova vraća i sve veći broj proizvođača. U 2014. godini pir je uzgajan na 75 obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, dok se 2015. godine taj broj i više nego udvostručio te je uzgoj pira zabilježen na 165 obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava. Nakon prerade zrna u prehrambene svrhe na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima ostaju pljeve, pljevice te stabljike pira kao nusproizvod odnosno otpad, iako biomasa pira istovremeno predstavlja obnovljiv izvor energije te postoji mogućnost korištenja biomase u energetske svrhe. Rad donosi prikaz energetskog potencijala biomase pira na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima.

Ključne riječi

pir; obiteljska poljoprivredna gospodarstva; nusproizvod; otpad; biomasa; energija

Hrčak ID:

160848

URI

https://hrcak.srce.hr/160848

Datum izdavanja:

23.6.2016.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 2.017 *