Izvorni znanstveni članak
https://doi.org/10.21857/y54jofp51m
ODNOS RODITELJSTVA S INDIKATORIMA DOBROBITI
Lana Lučić
orcid.org/0000-0002-7239-4999
; Institut društvenih znanosti Ivo Pilar
Andreja Brajša Žganec
orcid.org/0000-0003-0846-6297
; Institut društvenih znanosti Ivo Pilar
Ljiljana Kaliterna Lipovčan
orcid.org/0000-0002-2662-3156
; Institut društvenih znanosti Ivo Pilar
Tihana Brkljačić
; Institut društvenih znanosti Ivo Pilar
Ines Sučić
orcid.org/0000-0002-3533-3660
; Institut društvenih znanosti Ivo Pilar
Sažetak
Cilj ovoga istraživanja bio je istražiti razlike u dobrobiti pojedinaca s obzirom
na njihov roditeljski status. Nekonzistentni nalazi u dosadašnjim istraživanjima,
ukazuju na potrebu za daljnjim istraživanjem razlika u indikatorima dobrobiti
između osoba s i bez djece. Stoga se ovim istraživanjem, nastojalo utvrditi navedene
razlike, koristeći pritom više indikatora dobrobiti, a s obzirom na dob i
spol sudionika. U konačnici, zanimalo nas je ustvrditi možemo li i u kojoj mjeri
zadovoljstvo životom kod osoba s djecom, u odnosu na one bez djece, objasniti
socio-demografskim karakteristikama i zadovoljstvom specifičnim domenama života.
Istraživanje je provedeno online u sklopu Hrvatskog longitudinalnog istraživanja
dobrobiti (CRO-WELL), a korišteni su podaci iz drugog vala. Uzorak osoba
s djecom (N=1294) bio je statistički starije dobi, više ih je bilo u braku/vezi, zaposleno
i s nižima primanjima po članu obitelji u odnosu na uzorak osoba bez djece
(N=1458). U oba poduzorka bila je veća zastupljenost žena, a nisu se razlikovali
po stupnju obrazovanja. Rezultati su pokazali da osobe s djecom izražavaju više
zadovoljstvo životom, sreću i procvat te su doživjele manje negativnih emocija
u odnosu na osobe bez djece. U pogledu zadovoljstva specifičnim aspektima života,
osobe s djecom su manje zadovoljne postignućem, pripadnošću zajednici,
slobodnim vremenom i fizičkim izgledom, a više s obitelji, poslom i ljubavnim
životom u odnosu na osobe bez djece. Spol i dob sudionika ostvaruje značajan
interakcijski efekt s roditeljstvom na zadovoljstvo pojedinim životnim domenama.
Naknadne analize pokazale su da su mlađi roditelji najmanje zadovoljni slobodnim
vremenom, ali su zadovoljniji pripadnošću zajednici u odnosu na starije
roditelje, dok su pripadnošću zajednici najmanje zadovoljne starije osobe bez
djece. Muškarci bez djece su najmanje od svih ostalih grupa zadovoljni ljubavnim
životom, a manje su zadovoljni pripadnošću zajednici u odnosu na žene.
Očevi su, u odnosu na ostale grupe, zadovoljniji fizičkim izgledom, dok su žene
bez djece zadovoljnije prijateljima u odnosu na muškarce. Provedene regresijske
analize, pokazale su značajan i sličan doprinos uvrštenih prediktora općem zadovoljstvu
životom i kod osoba s djecom i kod osoba bez djece. Doprinos sociodemografskih
karakteristika u prvom koraku analize objasnio je tek malen dio
varijance zadovoljstva životom (7% - 10%), no uvođenjem zadovoljstva specifičnim
aspektima života objašnjeno je ukupno 62% varijance zadovoljstva životom
na uzorku osoba s djecom i 61% na uzorku osoba bez djece. U oba uzorka, viša
razina zadovoljstva životom mogla se predvidjeti višim razinama zadovoljstva
životnim standardom, postignućem, sigurnošću i ljubavnim životom. U uzorku osoba s djecom, značajnim prediktorima pokazali su se i zadovoljstvo sigurnošću
u budućnost i poslom, a u uzorku osoba bez djece zadovoljstvo pripadnošću
zajednici.
Ključne riječi
roditeljstvo; dobrobit; zadovoljstvo životom; sreća; PWI.
Hrčak ID:
231095
URI
Datum izdavanja:
24.12.2019.
Posjeta: 2.094 *