Veterinarska stanica, Vol. 51 No. 3, 2020.
Izvorni znanstveni članak
https://doi.org/10.46419/vs.51.3.5
Hipoadrenokorticizam u pasa – „Ludi Šeširdžija veterinarske medicine“
Magdalena Palić
; Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska
Mirna Brkljačić
; Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska
Ivana Kiš
; Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska
Martina Crnogaj
; Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska
Nada Kučer
; Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska
Marin Torti
; Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska
Iva Šmit
; Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska
Filip Kajin
; Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska
Vesna Matijatko
; Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska
Sažetak
Pod pojmom hipoadrenokorticizam podrazumijevamo smanjenu funkciju nadbubrežne žlijezde, a sama bolest je poznata i pod nazivom Addisonova bolest. Hipoadrenorticizam je bolest koja se u pasa rijetko javlja s učestalošću od oko 0,1 %. Zbog kombinacije nespecifičnih simptoma i njihova osciliranja predstavlja dijagnostički izazov te se smatra bolešću čija se u veterinarskoj medicini dijagnoza najčešće previdi. Postoji primarni i sekundarni oblik bolesti. Cilj je ovog istraživanja bio detaljno analizirati podatke pasa s Addisonovom bolešću zaprimljenih u Kliniku za unutarnje bolesti Veterinarskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu te ih usporediti s podatcima iz sličnih institucija u svijetu. Detaljno su pretraženi podatci arhive klinike, a analizirani su i statistički obrađeni klinički i laboratorijski parametri, vrijeme trajanja simptoma te terapijski protokoli i ishod u pasa s hipoadrenokorticizmom. Istraživanu skupinu činilo je 14 pasa s hipoadrenokorticizmom od kojih 36 % mužjaka i 64 % ženki. U svih pasa zabilježeni su recidivirajući simptomi od strane probavnog sustava, od kojih se u 100 % slučajeva javljalo povraćanje, u 64 % proljev, a u 7 % melena. Klinički je u 57 % pasa uočen hipovolemični šok, u 64 % pasa hipotermija, a u 29 % bradikardija. Od laboratorijskih pretraga najčešća odstupanja bila su povećanje koncentracije ureje (86 %), kreatinina (57 %), hiperkalemija (79 %), hiponatremija (71 %), smanjeni Na/K omjer (86 %), hipoholesterolemija (21 %) te hipoglikemija (21 %). Trajanje simptoma do provedbe ACTH-stimulacijskog testa iznosilo je 2 - 2190 dana (prosječno 90±1195 dana), a nakon uvođenja adekvatne terapije ishod je u svih pasa bio povoljan.
Ključne riječi
Addisonova bolest; deficit mineralokortikoida; deficit glukokortikoida; nadbubrežna žlijezda; pas
Hrčak ID:
237807
URI
Datum izdavanja:
18.5.2020.
Posjeta: 2.902 *