Izvorni znanstveni članak
https://doi.org/10.31141/zrpfs.2024.61.153.315
Rimski natpis o sporazumu Otroplina i Parentina o razgraničenju i prilazu vodi
Ivan Milotić
; Sveučilište u Zagrebu Pravni fakultet
Sažetak
Prva faza ustaljivanja rimske vlasti u Dalmaciji nakon Bellum Batonianum posvjedočena je i terminacijskim natpisima. Među njima se posebnošću izdvaja natpis o Ortoplinima i Parentinima jer, za razliku od drugih, ne sadržava naznake spora i njegova arbitražnoga rješavanja, nego vlastiti dogovor dvaju plemena o granici i pravu prilaza izvoru vode. Ovo epigrafsko svjedočanstvo nalazi se in situ, u šumi Begovača na Velebitu, na lokalitetu iznad Kosinjskog Bakovca. Sadržaj toga natpisa, koji se uobičajeno naziva Pisanim kamenom, otkriva da je u biti riječ o pravnom aktu što se odnosi na situaciju koja je u meritumu zasigurno predrimske provenijencije, no načinom zapisivanja i institucijskim okvirom njezina epigrafska kvalifikacija pripada rimskome klasičnom pravu. Premda natpis ima određene filološke nejasnoće, njegovu razumijevanju pridonosi pravna odrednica koja se u ovome članku iscrpno i cjelovito prvi put analizira. Pisani kamen bilježi utvrđenje granice (finis) i osnivanje zemljišne poljske služnosti aquae haustus da bi Ortoplini mogli svakodobno na teritoriju Parentina prilaziti izvoru vode i crpsti je. U rimsko doba u izoliranom, komunikacijski odsječenom i bezvodnom te uopće surovom kraju, taj je natpis primjer dosljednosti, univerzalnosti i promišljenosti primjene rimskoga prava, ali i njegove prodornosti gdje god je bilo potrebno održivo, trajno i pravno sigurno, primjenom privatnopravnih koncepata i instituta, urediti pravne odnose glede dobara od egzistencijalnoga značenja za stanovništvo.
Ključne riječi
terminacijski natpis; granica; služnost aquae haustus; epigrafija; rimsko pravo; šuma Begovača; Velebit; rimska Dalmacija; pisani kamen
Hrčak ID:
321199
URI
Datum izdavanja:
30.9.2024.
Posjeta: 0 *