Izvorni znanstveni članak

https://doi.org/10.15255/KUI.2023.062

Utjecaj kvalitativnih parametara otpadnih jestivih ulja i masti na prinos metilnih estera masnih kiselina

Marta Ostojčić ; Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Prehrambeno-tehnološki fakultet, Franje Kuhača 18, 31 000 Osijek *
Mihael Cikoja ; Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Prehrambeno-tehnološki fakultet, Franje Kuhača 18, 31 000 Osijek
Ivana Flanjak orcid.org/0000-0003-4545-4228 ; Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Prehrambeno-tehnološki fakultet, Franje Kuhača 18, 31 000 Osijek
Blanka Bilić Rajs orcid.org/0000-0002-9198-3852 ; Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Prehrambeno-tehnološki fakultet, Franje Kuhača 18, 31 000 Osijek
Tihomir Moslavac ; Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Prehrambeno-tehnološki fakultet, Franje Kuhača 18, 31 000 Osijek
Mirta Benšić orcid.org/0000-0001-9063-0310 ; Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Fakultet primijenjene matematike i informatike, Trg Ljudevita Gaja 6, 31 000 Osijek
Mirna Brekalo ; Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Prehrambeno-tehnološki fakultet, Franje Kuhača 18, 31 000 Osijek
Ivica Strelec orcid.org/0000-0003-3999-8499 ; Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Prehrambeno-tehnološki fakultet, Franje Kuhača 18, 31 000 Osijek
Sandra Budžaki orcid.org/0000-0002-3042-8978 ; Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Prehrambeno-tehnološki fakultet, Franje Kuhača 18, 31 000 Osijek

* Dopisni autor.

Sažetak

Zbog sve veće potrebe za alternativnim zelenim gorivima biodizel ne napušta fokus znanstvenih istraživanja. Dok se u svijetu već godinama provodi kemijska proizvodnja biodizela, uglavnom iz jestivih ulja, sve se više daje prednost primjeni enzimske sinteze, kao i sirovina u obliku otpadnih ili nejestivih ulja i masti, ponajprije zbog ekonomskih i ekoloških razloga. Cilj ovog istraživanja bio je provesti enzimsku sintezu biodizela s Burkholderia cepacia lipazom uporabom odabranih otpadnih biljnih ulja i otpadne životinjske masti te korelirati dobivene metilne estere masnih kiselina sa supstratnom specifičnošću lipaze i glavnim karakteristikama odabranih otpadnih sirovina (profil masnih kiselina, sadržaj slobodnih masnih kiselina, peroksidni i jodni broj). Navedena svojstva ulja/masti određena su standardnim metodama, dok je biodizel dobiven reakcijom transesterifikacije odabranih otpadnih ulja/masti s metanolom u prisutnosti lipaze kao katalizatora. Analiza metilnih estera masnih kiselina tijekom 24 h sinteze biodizela iz otpadnih biljnih ulja pokazala je da je jedan sat sinteze dovoljan za proizvodnju više od 97 % metilnih estera masnih kiselina. S druge strane, upotrebom otpadne životinjske masti ni nakon 24 h nije postignut minimum od 96,5 %, zadan europskim standardom. Prema korelacijskoj matrici, najveća pozitivna korelacija utvrđena je između jodnog broja i nastalih metilnih estera masnih kiselina. Otpadno jestivo biljno ulje u kojem je izmjeren najveći jodni broj od 123,88 ± 2,41 g I₂/100 g nakon jednog sata sinteze dalo je najveći udio metilnih estera od 99,17 ± 0,15 %. Utvrđena je statistički značajna pozitivna korelacija između metilnih estera masnih kiselina i jodnog i peroksidnog broja, stoga ti parametri mogu biti jedan od pokazatelja prikladnosti otpadnog ulja za sintezu biodizela. To se nameće kao doprinos daljnjem istraživanju potencijalnih supstrata za sintezu biodizela iz područja otpada.

Ključne riječi

Sinteza biodizela; jodni broj; otpadno jestivo biljno ulje; otpadna životinjska mast; Burkholderia cepacia

Hrčak ID:

321435

URI

https://hrcak.srce.hr/321435

Datum izdavanja:

17.11.2024.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 67 *