Izvorni znanstveni članak

Osobno iskustvo i politika u mletačkom imperijalnom humanizmu (1470–1482)

Monique O’Connell orcid.org/0000-0002-2030-033X ; Sveučilište Wake Forest, Winston Salem, NC SAD

Sažetak

Rad razmatra tri mletačka Marulićeva suvremenika koji su djelovali u sedamdesetim godinama petnaestog stoljeća: Paola Morosinija, Antonija Vinciguerru i Koriolana Cipika. Tri autora, od kojih je jedan mletački patricij, drugi tajnik u mletačkoj službi, a treći trogirski plemić, imali su udjela u fenomenu koji je oblikovao jadransku intelektualnu sredinu tijekom posljednjih desetljeća XV. stoljeća; to je mletački imperijalni humanizam. Sva su tri autora djela sastavljala nakon svojeg aktivnog sudjelovanja u projektu stvaranja i obrane mletačkih prekomorskih posjeda, a sva tri djela uključuju motiv dobrovoljnog podvrgavanja mletačkoj vlasti. Mletački su se imperijalni humanisti koristili i diplomatskim i književnim sredstvima kako bi propagirali ideju da je Venecija carstvo izgradila zahvaljujući dobrovoljnim podvrgavanjima njezinoj vlasti. Razvoj tiska nudio je humanistima novu platformu za demonstraciju učenosti, a diplomatima novo sredstvo za širenje argumentativne proze koja je promicala političke ciljeve. U takvoj je situaciji Marko Marulić 1474. održao govor za dužda Niccoloa Marcella. Ovaj rad razmatra kako se djela Morosinija, Vinciguerre i Cipika oslanjaju na ideje širokog javnog odobravanja i pravne legitimacije mletačke vlasti, i kako su tri autora sudjelovala u diplomatskim i političkim naporima da se izgradi i obrani mletačka država. Pismo Ciccu Simonetti Paola Morosinija kreće od autorova osobnog diplomatskog iskustva da bi odgovorilo na kritike Venecije i iznijelo argumente kakvima su se služili drugi mletački diplomati: Venecija je djelovala samo kada je trebalo štititi slobodu, redovno je odbijala opetovane ponude teritorija koje su davale zajednice u želji da dođu pod mletačku vlast. Giurisdizione antica di Veglia Antonija Vinciguerre kronika je autorova djelovanja kao i dokument kojim se dokazuje zakonitost mletačke vladavine na Krku. I to djelo osobnu pripovijest stilizira kao diplomatsku prepisku kako bi stvorilo narativ koji će opovrgnuti mletačke teritorijalne ambicije i osigurati legitimnost mletačkim djelovanjima u istom času kad do njih dolazi. Koriolan Cipiko sastavio je izvještaj pod naslovom Djela vrhovnog zapovjednika Petra Moceniga u kojem opisuje djelovanje mletačke flote u zaštitu interesa Venecije na Cipru nakon smrti kralja Jakova II. Poput Vinciguerrina, i Cipikov izvještaj mletačke postupke tumači kao zaštitu slobode i suprotstavljanje tiraniji. Trojicu su autora oblikovali i humanistička kultura i njihove diplomatske i političke uloge, te njihovi primjeri upotpunjavaju naše predodžbe o intelektualnim strujanjima kulturnog prostora Jadrana, o vodama u kojima je plovio i Marko Marulić.

Ključne riječi

Venecija; humanizam; diplomacija; Krk; Cipar; Paolo Morosini; Antonio Vinciguerra; Koriolan Cipiko

Hrčak ID:

339018

URI

https://hrcak.srce.hr/339018

Datum izdavanja:

21.11.2025.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 889 *