Socijalna psihijatrija, Vol. 54 No. 2, 2026.
Sažetak sa skupa
https://doi.org/10.24869/spsih.2026.182
Mentalno zdravlje žena – suvremeni koncepti
Dunja Degmečić
; Klinika za psihijatriju, Klinički bolnički centar Osijek, J. Huttlera 4, 31000 Osijek, Hrvatska; Medicinski fakultet, Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Osijek, Hrvatska
*
* Dopisni autor.
Sažetak
Suvremeni pristupi mentalnom zdravlju žena,
uz tradicionalne pristupe u psihijatriji, uključuju
i širi koncept pristupa ženskom zdravlju u
cjelini. Suvremeni pristup mentalnom zdravlju
temelji se na biopsihosocijalnom modelu koji
uključuje međusobni utjecaj bioloških, psiholoških
i socijalnih čimbenika, te prepoznaje i
naglašava važnost specifičnih potreba žena u
različitim životnim periodima. Prepoznaje se
da se simptomi psihičkih poremećaja kod žena
često razlikuju od onih kod muškaraca, zatim
da hormonske oscilacije u različitim periodima
života žene (menstrualni ciklus, trudnoća,
postpartalno razdoblje, perimenopauza i menopauza)
mogu pridonijeti razvoju psihičkih
poremećaja te da pri propisivanju psihofarmakološke
terapije treba uzeti u obzir ove biološke
specifičnosti. Perinatalno mentalno zdravlje
važna je tema kojoj se posvećuje sve više pažnje te su brojna nova istraživanja o ovoj tematici.
Predmenstrualni disforični poremećaj (PMDD)
kao zasebna dijagnostička kategorija tema je
koja se često provlači kroz recentne literaturne
navode, kao i utjecaj menopauze na mentalno
zdravlje žena, specifično područje koje je dugo
bilo zanemareno u kliničkim istraživanjima. Također,
koncept mentalnog opterećenja (mental
load) sve je prisutniji u literaturi, a odnosi se na
nevidljivi kognitivni i emocionalni rad organiziranja
kućanstva, brige o djeci i emocionalnog
rada u vezama, koji nerazmjerno pada na žene
te se povezuje s kroničnim stresom i sagorijevanjem.
Nadalje, traumom informirana skrb (trauma-
informed care) postala je standard u radu
sa ženama, s obzirom na visoku prevalenciju
seksualnog nasilja, nasilja u vezama i zlostavljanja
u djetinjstvu, te razumijevanje kako trauma
oblikuje kasnije simptome poput PTSP-a,
disocijacije ili poremećaja prehrane. Još je jedan
važan konstrukt i okvir intersekcionalnost
koja prepoznaje da iskustvo žene s mentalnim
zdravljem ovisi i o drugim faktorima (rasa, klasa,
seksualna orijentacija, invaliditet), primjerice
žene iz marginaliziranih skupina društva
imaju različite poteškoće u pristupu zdravstvenoj
skrbi. Zaključno, cilj je ovoga pregleda prikazati
recentni, moderniji pristup mentalnom
zdravlju žena, uključujući klinički kontekst i
nove terapijske strategije u svjetlu i trenutku
vremena u kojemu živimo.
Ključne riječi
mentalno zdravlje žena; hormonski utjecaj; terapijski pristupi; traumom informirana skrb; mentalno opterećenje
Hrčak ID:
352318
URI
Datum izdavanja:
15.6.2026.
Posjeta: 0 *