Informatologia, Vol. 44 No. 1, 2011.
Stručni rad
DIGITALNI REPOZITORIJI I BUDUĆNOST OČUVANJA I PRIMJENE ZNANSTVENOG ZNANJA
Radovan Vrana
; Filozofski fakultet u Zagrebu, Sveučilište u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska
Sažetak
Informacijska i komunikacijska tehnologija ima velik utjecaj na znanstveno komuniciranje i rad znanstvenika. Načini provođenja istraživanja se mijenjaju; znanstvenici sve više surađuju; računalne mreže sve se više koriste uz nastanak i korištenje sve veće količine podataka. Postoje sustav znanstvenog objavljivanja nalazi se pod pritiskom promjena zbog eksponencijalnog rasta informacijske produkcije, dramatičnog povećanja cijena pretplata (na časopise), povećanih troškova pohrane tiskanih dokumenata i rastućom snagom i dostupnosti digitalne tehnologije. Za učinkovitije provođenje znanstvenih istraživanja, znanstvenicima su potrebni suvremeni izvori digitalnih informacija koji su pružiti podršku njihovim aktivnostima. Jedna takva vrsta informacijskih izvora su i digitalni repozitoriji. Riječ je obično o institucijskim digitalnim arhivima intelektualnih rezultata rada koje su stvorili nastavnici, znanstvenici i studenti neke institucije i koji su dostupni krajnjim korisnicima u instituciji i izvan nje. Digitalni repozitoriji imaju velik potencijal za napredak znanstvenih istraživanja. U digitalnim repozitorijima moguće je pohraniti razne formate datoteka i vrste sadržaja. Institucijski repozitorij može sadržavati e-print verzije znanstvenih radova, podatke istraživanja, ali i obrazovni materijal i druge oblike institucijskih rezultata intelektualnog rada. Kako broj digitalnih repozitorija sa slobodnim pristupom raste, postalo je očito da su institucijskih repozitoriji postali priznati kao esencijalni dijelovi infrastrukture znanosti u digitalnom svijetu.
Ključne riječi
digitalni repozitorij; informacijska tehnologija; arhiv
Hrčak ID:
66896
URI
Datum izdavanja:
29.3.2011.
Posjeta: 5.622 *