hrcak mascot   Srce   HID

NAŠE MORE : znanstveni časopis za more i pomorstvo, Vol.58 No.5-6 Prosinac 2011.

Izvorni znanstveni članak

JE LI POZIVANJE NA POMORSKI RJEČNIK RADOVANA VIDOVIĆA - KAO NEUPITAN IZVOR - ZNANSTVENO UTEMELJENO?

Željko Stepanić ; Velika Gorica, Hrvatska

Puni tekst: hrvatski, pdf (1 MB) str. 256-270 preuzimanja: 616* citiraj
APA 6th Edition
Stepanić, Ž. (2011). JE LI POZIVANJE NA POMORSKI RJEČNIK RADOVANA VIDOVIĆA - KAO NEUPITAN IZVOR - ZNANSTVENO UTEMELJENO?. NAŠE MORE, 58 (5-6), 256-270. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/75542
MLA 8th Edition
Stepanić, Željko. "JE LI POZIVANJE NA POMORSKI RJEČNIK RADOVANA VIDOVIĆA - KAO NEUPITAN IZVOR - ZNANSTVENO UTEMELJENO?." NAŠE MORE, vol. 58, br. 5-6, 2011, str. 256-270. https://hrcak.srce.hr/75542. Citirano 19.10.2018.
Chicago 17th Edition
Stepanić, Željko. "JE LI POZIVANJE NA POMORSKI RJEČNIK RADOVANA VIDOVIĆA - KAO NEUPITAN IZVOR - ZNANSTVENO UTEMELJENO?." NAŠE MORE 58, br. 5-6 (2011): 256-270. https://hrcak.srce.hr/75542
Harvard
Stepanić, Ž. (2011). 'JE LI POZIVANJE NA POMORSKI RJEČNIK RADOVANA VIDOVIĆA - KAO NEUPITAN IZVOR - ZNANSTVENO UTEMELJENO?', NAŠE MORE, 58(5-6), str. 256-270. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/75542 (Datum pristupa: 19.10.2018.)
Vancouver
Stepanić Ž. JE LI POZIVANJE NA POMORSKI RJEČNIK RADOVANA VIDOVIĆA - KAO NEUPITAN IZVOR - ZNANSTVENO UTEMELJENO?. NAŠE MORE [Internet]. 30.12.2011. [pristupljeno 19.10.2018.];58(5-6):256-270. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/75542
IEEE
Ž. Stepanić, "JE LI POZIVANJE NA POMORSKI RJEČNIK RADOVANA VIDOVIĆA - KAO NEUPITAN IZVOR - ZNANSTVENO UTEMELJENO?", NAŠE MORE, vol.58, br. 5-6, str. 256-270, prosinac 2011. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/75542. [Citirano: 19.10.2018.]

Sažetak
Hrvatski jezikoslovac Radovan Vidović objavio je 1984. godine Pomorski rječnik. U njemu su prikupljeni ponajviše primorstveni, a puno manje pomorstveni nazivi iz doba brodova na jedra i vesla, dok pojmova iz suvremenog pomorstva gotovo da i nema. Uz to, Vidović ne definira ni pomorsko ni primorstveno nazivlje, već uglavnom samo nabraja navode koji bi trebali čitatelju pojasniti o čemu je tu riječ. Pojmovi su prikazani, manjim dijelom, onako kako su ga vidjeli stariji hrvatski pisci, koji mahom nisu bili pomorci, a najvećim dijelom kakvim su ga vidjeli lokalni, uglavnom neškolovani „ljudi od mora“ - koji su se koristili pučkim i folklornim primorskim izrazima - što automatski ne znači da su oni dobro poznavali te točno i precizno opisali pomorske izraze povezane s velikim jedrenjakom. Vidović ponekad donosi po nekoliko različitih pučkih objašnjenja i primjera za jedan te isti naziv pa je čitatelju vrlo teško shvatiti što pojam točno znači. Zapravo, taj rječnik uopće nema artikuliranu desnu stranu pa ga je teško nazvati rječnikom. Stoga bi za njega bio prikladniji naslov Prinosi ili Građa za primorstveno ne pomorstveno! kolokvijalno i dijalektalno nazivlje. Ujedno, poprilično amorfna desna strana pokazuje da autor nije u potpunosti ovladao pomorskim nazivljem. Primjerice, on se samo jednom u svome radu uhvatio vlastitog tumačenja jedne od natuknica. Odabrao je pomorski naziv triremis, hrvatski troveslarka, a obradio ga je ne baš najsretnije i najspretnije u dodatku rječnika. Svojim nepoznavanjem srži problema poznatoga kao „triremsko pitanje“ dodatno je potvrdio da nije suvereno vladao pomorskim nazivljem vezanim za veliki brod na jedra i vesla. Zato, pozivanje na njegov Pomorski rječnik – kao neupitan izvor – nije znanstveno utemeljeno.

Ključne riječi
pomorski rječnik; pomorsko nazivlje; primorsko nazivlje; talijanizmi; noštromizmi; galija; trirema; „triremsko pitanje“; a sensile; a scaloccio

Hrčak ID: 75542

URI
https://hrcak.srce.hr/75542

[engleski]

Posjeta: 1.109 *