hrcak mascot   Srce   HID

Izvorni znanstveni članak

Dis/funkcionalnost pred/govora: granice i mogućnosti

Marija Selak   ORCID icon orcid.org/0000-0002-1842-2688 ; Sveučilište u Zagrebu, Filozofski fakultet, Zagreb, Hrvatska

Puni tekst: hrvatski, pdf (343 KB) str. 61-68 preuzimanja: 457* citiraj
APA 6th Edition
Selak, M. (2013). Dis/funkcionalnost pred/govora: granice i mogućnosti. Filozofska istraživanja, 33 (1), 61-68. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/101684
MLA 8th Edition
Selak, Marija. "Dis/funkcionalnost pred/govora: granice i mogućnosti." Filozofska istraživanja, vol. 33, br. 1, 2013, str. 61-68. https://hrcak.srce.hr/101684. Citirano 28.11.2020.
Chicago 17th Edition
Selak, Marija. "Dis/funkcionalnost pred/govora: granice i mogućnosti." Filozofska istraživanja 33, br. 1 (2013): 61-68. https://hrcak.srce.hr/101684
Harvard
Selak, M. (2013). 'Dis/funkcionalnost pred/govora: granice i mogućnosti', Filozofska istraživanja, 33(1), str. 61-68. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/101684 (Datum pristupa: 28.11.2020.)
Vancouver
Selak M. Dis/funkcionalnost pred/govora: granice i mogućnosti. Filozofska istraživanja [Internet]. 2013 [pristupljeno 28.11.2020.];33(1):61-68. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/101684
IEEE
M. Selak, "Dis/funkcionalnost pred/govora: granice i mogućnosti", Filozofska istraživanja, vol.33, br. 1, str. 61-68, 2013. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/101684. [Citirano: 28.11.2020.]

Sažetak
Kako bi se odnos umjetničkog djela i njegove interpretacije još jednom doveo u pitanje, u ovom će se radu kroz analizu predgovora (kao sastavnog dijela svakog kataloga izložbe) pokušati preispitati granice i mogućnosti predgovora. Imajući na umu da razlika između živog i umjetnog, kojom se nekada nastojao razgraničiti i život od umjetnosti, danas više nije tako jasna, u pogledu granica predgovora sagledat će se biopolitičko razumijevanje predgovora i dokumentacijski tip predgovora kao primjer stvaranja života iz umjetnosti. Mogućnosti predgovora bit će prikazane kroz umjetničko razumijevanje predgovora i poetski tip predgovora gdje dolazi do stvaranja umjetnosti iz života. U navedenoj analizi otvorit će se pitanje što se događa s onim trećim, posjetiteljem kao receptorom izložbe, koji je, zapravo, u doživljaju umjetničkog djela trebao biti onaj prvi. Je li on zbog postojanja predgovora uskraćen za neposredni doživljaj samog djela ili mu predgovor služi kao sredstvo, možda bolje reći kanal, da bi taj doživljaj mogao zaživjeti?

Ključne riječi
predgovor; umjetničko djelo; biopolitika; Boris Groys; Martin Heidegger

Hrčak ID: 101684

URI
https://hrcak.srce.hr/101684

[engleski]

Posjeta: 833 *