hrcak mascot   Srce   HID

Izvorni znanstveni članak

Hegelov prikaz Platonove filozofije u Predavanjima o povijesti filozofije

Igor Mikecin ; Universität Zagreb, Philosophische Fakultät, Zagreb, Kroatien

Puni tekst: njemački, pdf (414 KB) str. 323-336 preuzimanja: 452* citiraj
APA 6th Edition
Mikecin, I. (2012). Hegels Darstellung der Platonischen Philosophie in den Vorlesungen über die Geschichte der Philosophie. Synthesis philosophica, 27 (2), 323-336. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/101724
MLA 8th Edition
Mikecin, Igor. "Hegels Darstellung der Platonischen Philosophie in den Vorlesungen über die Geschichte der Philosophie." Synthesis philosophica, vol. 27, br. 2, 2012, str. 323-336. https://hrcak.srce.hr/101724. Citirano 18.08.2019.
Chicago 17th Edition
Mikecin, Igor. "Hegels Darstellung der Platonischen Philosophie in den Vorlesungen über die Geschichte der Philosophie." Synthesis philosophica 27, br. 2 (2012): 323-336. https://hrcak.srce.hr/101724
Harvard
Mikecin, I. (2012). 'Hegels Darstellung der Platonischen Philosophie in den Vorlesungen über die Geschichte der Philosophie', Synthesis philosophica, 27(2), str. 323-336. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/101724 (Datum pristupa: 18.08.2019.)
Vancouver
Mikecin I. Hegels Darstellung der Platonischen Philosophie in den Vorlesungen über die Geschichte der Philosophie. Synthesis philosophica [Internet]. 2012 [pristupljeno 18.08.2019.];27(2):323-336. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/101724
IEEE
I. Mikecin, "Hegels Darstellung der Platonischen Philosophie in den Vorlesungen über die Geschichte der Philosophie", Synthesis philosophica, vol.27, br. 2, str. 323-336, 2012. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/101724. [Citirano: 18.08.2019.]

Sažetak
Platonova filozofija zauzima u Hegelovoj povijesti filozofije iznimno mjesto. Ona je onaj lik filozofije u kojem filozofija u svom povijesnom razvoju postaje znanstvenom. Znanstvenost filozofije uvjetovana je time da je ono apsolutno mišljeno kao ideja. Ograničenje principa Platonove filozofije, tj. njenog određenja ideje, Hegel nalazi u tome da ideja još nije potpuno spoznata u njenoj subjektivnosti. Budući da je nedostatak subjektivnosti prema Hegelu svojstven grčkoj filozofiji u cjelini, zadaća je povijesnofilozofijskog opovrgavanja pokazati u čemu se sastoji posebnost toga nedostatka u Platona. Afirmativna strana Hegelova prikaza Platonove filozofije ili njeno produktivno prisvajanje provodi se prije svega kao analiza Platonove dijalektike, koja je sadržana u dijalozima Sofist i Parmenid. Tumačenje konstitucije duše svijeta iz Timeja, tj. primjena sustava duše na dijalektiku ideja, kao i novoplatonovska perspektiva u tom tumačenju treba pritom biti pomirena s temeljnim načelom obrade starih filozofija, prema kojemu nije dozvoljeno u njima tražiti ona određenja onog apsolutnog koja mu u okviru povijesti filozofije ne pripadaju.

Ključne riječi
Georg Wilhelm Friedrich Hegel; Platon; povijest filozofije; ideja; subjektivnost; dijalektika

Hrčak ID: 101724

URI
https://hrcak.srce.hr/101724

[engleski] [francuski] [njemački]

Posjeta: 1.134 *