hrcak mascot   Srce   HID

Izvorni znanstveni članak

Kant: moral i pravo otpora

Šefko Kurtović ; Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska

Puni tekst: hrvatski, pdf (2 MB) str. 84-122 preuzimanja: 837* citiraj
APA 6th Edition
Kurtović, Š. (1996). Kant: moral i pravo otpora. Politička misao, 33 (4), 84-122. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/105854
MLA 8th Edition
Kurtović, Šefko. "Kant: moral i pravo otpora." Politička misao, vol. 33, br. 4, 1996, str. 84-122. https://hrcak.srce.hr/105854. Citirano 19.01.2020.
Chicago 17th Edition
Kurtović, Šefko. "Kant: moral i pravo otpora." Politička misao 33, br. 4 (1996): 84-122. https://hrcak.srce.hr/105854
Harvard
Kurtović, Š. (1996). 'Kant: moral i pravo otpora', Politička misao, 33(4), str. 84-122. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/105854 (Datum pristupa: 19.01.2020.)
Vancouver
Kurtović Š. Kant: moral i pravo otpora. Politička misao [Internet]. 1996 [pristupljeno 19.01.2020.];33(4):84-122. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/105854
IEEE
Š. Kurtović, "Kant: moral i pravo otpora", Politička misao, vol.33, br. 4, str. 84-122, 1996. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/105854. [Citirano: 19.01.2020.]

Sažetak
Čitava Kantova filozofija premašila je vlastite (humeovske) zarade racionalnog empirizma, dakle relativizma. Na planu morala taj relativizam je osobito nepoželjan, otud filozofija a priori pojmova; pravo kao minimum morala bio bi negiran političkim (vrijednosnim) relativizmom, zato Kant nema politike osim prava, i to onoga privatno-pravnog, rimskog, koje on proglašava prirodnim (kao apsolutno racionalno). Rimski privatno-pravni principi su aksiomatska osnova nad kojom se diže zgrada dedukcijskih teorema političkog rezoniranja. Ubi ius ibi remedium temeljno je načelo koje služi negaciji i ograničenju prava - pa i onoga prava na pobunu - koja bi bila politička nad-"prava". U vijeku prosvijećenog apsolutizma, kao shematske izvedenice filozofije racionalizma, vlast je prestajala biti difuznom; njezini su nosioci postali suviše određeni da čitav sustav ne bi bio jasna, a time i ranjiva meta. A za Kanta (kao i Hobbesa) anarhija je najgori oblik tiranije. Dok Montesquieu i Rousseau prije u difuziji vlasti traže spas od tiranije, a Raynal i Mably pravo otpora ugnjetavanju vide ne samo kao ultimatum remedium nego kao dužnost građanina - Kant davno prije Francuske revolucije i Burkea smatra da je neprihvatljivo ne samo pravo otpora ugnjetavanju nego i revolucija koju bi izveo legalni suveren.

Hrčak ID: 105854

URI
https://hrcak.srce.hr/105854

[engleski]

Posjeta: 1.202 *