hrcak mascot   Srce   HID

Original scientific paper

Povijest gradnje spomenika kralju Tomislavu u Zagrebu 1924. do 1947. godine

Mira Kolar- Dimitrijević ; Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska

Fulltext: croatian, pdf (2 MB) pages 243-307 downloads: 2.285* cite
APA 6th Edition
Kolar- Dimitrijević, M. (1997). Povijest gradnje spomenika kralju Tomislavu u Zagrebu 1924. do 1947. godine. Povijesni prilozi, 16 (16), 243-307. Retrieved from https://hrcak.srce.hr/107137
MLA 8th Edition
Kolar- Dimitrijević, Mira. "Povijest gradnje spomenika kralju Tomislavu u Zagrebu 1924. do 1947. godine." Povijesni prilozi, vol. 16, no. 16, 1997, pp. 243-307. https://hrcak.srce.hr/107137. Accessed 15 Sep. 2019.
Chicago 17th Edition
Kolar- Dimitrijević, Mira. "Povijest gradnje spomenika kralju Tomislavu u Zagrebu 1924. do 1947. godine." Povijesni prilozi 16, no. 16 (1997): 243-307. https://hrcak.srce.hr/107137
Harvard
Kolar- Dimitrijević, M. (1997). 'Povijest gradnje spomenika kralju Tomislavu u Zagrebu 1924. do 1947. godine', Povijesni prilozi, 16(16), pp. 243-307. Available at: https://hrcak.srce.hr/107137 (Accessed 15 September 2019)
Vancouver
Kolar- Dimitrijević M. Povijest gradnje spomenika kralju Tomislavu u Zagrebu 1924. do 1947. godine. Povijesni prilozi [Internet]. 1997 [cited 2019 September 15];16(16):243-307. Available from: https://hrcak.srce.hr/107137
IEEE
M. Kolar- Dimitrijević, "Povijest gradnje spomenika kralju Tomislavu u Zagrebu 1924. do 1947. godine", Povijesni prilozi, vol.16, no. 16, pp. 243-307, 1997. [Online]. Available: https://hrcak.srce.hr/107137. [Accessed: 15 September 2019]

Abstracts
Društvo za podizanje spomenika obvezalo se još 1938. da će izdati Spomenicu i prikazati povijest spomenika. Međutim, Spomenica nije nikad objavljena i ovaj rad neke je vrsti ispunjenje te obaveze od povjesničara. Spomenik je otkriven prije 50 godina, ali njegova povijest započinje od 1924. godine. Na tom se poslu kao na osjetljivom termometru zrcale svi politički događaji, ali i nesloga koja je razarala nesložne Hrvate. Za gradnju spomenika založile su se mnoge istaknute ličnosti hrvatskoga kulturnog i privrednog života: napose spominjem kipara Roberta- Frangeša Mihanovića, dr. Milana Dečaka, arh. Vjekoslava Heinzela, privrednika Šandora Alexandera i povjesničare Vjekoslava Klaića i Rudolfa Horvata. Spomenik je izvanredno važan jer vidljivo simbolizira jedinstvo i cjelovitost Hrvatske, podsjećajući da je Hrvatska već u desetom stoljeću bila država.

Keywords
hrvatski spomenici; kiparstvo 20. stoljeća

Hrčak ID: 107137

URI
https://hrcak.srce.hr/107137

Visits: 2.724 *