hrcak mascot   Srce   HID

Izvorni znanstveni članak

Kant, Hegel, Heller i ambivalentni "ustav slobode"

Werner Becker ; Sveučilište u Giessenu, Giessen, Njemačka

Puni tekst: hrvatski, pdf (2 MB) str. 130-139 preuzimanja: 333* citiraj
APA 6th Edition
Becker, W. (1993). Kant, Hegel, Heller i ambivalentni "ustav slobode". Politička misao, 30 (4), 130-139. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/111134
MLA 8th Edition
Becker, Werner. "Kant, Hegel, Heller i ambivalentni "ustav slobode"." Politička misao, vol. 30, br. 4, 1993, str. 130-139. https://hrcak.srce.hr/111134. Citirano 31.10.2020.
Chicago 17th Edition
Becker, Werner. "Kant, Hegel, Heller i ambivalentni "ustav slobode"." Politička misao 30, br. 4 (1993): 130-139. https://hrcak.srce.hr/111134
Harvard
Becker, W. (1993). 'Kant, Hegel, Heller i ambivalentni "ustav slobode"', Politička misao, 30(4), str. 130-139. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/111134 (Datum pristupa: 31.10.2020.)
Vancouver
Becker W. Kant, Hegel, Heller i ambivalentni "ustav slobode". Politička misao [Internet]. 1993 [pristupljeno 31.10.2020.];30(4):130-139. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/111134
IEEE
W. Becker, "Kant, Hegel, Heller i ambivalentni "ustav slobode"", Politička misao, vol.30, br. 4, str. 130-139, 1993. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/111134. [Citirano: 31.10.2020.]

Sažetak
Autor pokazuje da nije moguća konzistentna teorija slobode, koja bi povezala internu perspektivu aktera djelovanja i eksternu perspektivu racionalnog opisivanja i objanjenja djelovanja. U povijesti filozofske rasprave o slobodi kao temeljnog pojma liberalizma Kant i Hegel označavaju dvije krajnosti, koje su svaka za sebe pokušale konzistentno formulirati pojam slobode i njegove moralne i političke konzekvencije, ali to su platile jednostranošću. Kant postulira primat interne perspektive moralnog subjekta, modelski iskazane njegovim kategoričkim imperativom. Međutim, pojam slobode određen sa stajališta autonomnog morala gubi vezu s povijesnim svijetom tradicionalnih vrijednosti, što ima za posljedicu moraliziranje politike i nerealističko zanemarivanje nacionalne države kao karakterističnog okvira politika. Hegel naglašava primat eksterne perspektive, što mu daje analitičku prednost u odnosu na liberalne teorije prirodnog prava i Kantovu moralističku poziciju. Međutim, kako je upozorio njemački teoretičar države Herman Heller, Hegelova pozicija dovodi do postuliranja kolektivne sfere običajnosti kao nadređene djelovanju pojedinca, zanemarivanja zaštite individualnih sloboda od državne intervencije te prihvaćanja nacionalnodržavne politike moći kao jedinog kriterija međunarodne politike. Autor zaključuje da liberalni ustavi, nasuprot totalitarnim, nužno moraju biti nekonzistentni.

Hrčak ID: 111134

URI
https://hrcak.srce.hr/111134

[engleski]

Posjeta: 562 *