Izvorni znanstveni članak
Prilog istraživanju historijske geografije najstarije sačuvane reambulacijske skice iz Karpatske kotline
Andrea Kiss
Sažetak
Da postoji reambulacijska skica s područja Karpatske kotline, koja se datira u kraj XV. st., pa je time najstarija sačuvana, poznato je od šezdesetih godina XX. stoljeća, ali do sada nije utvrđena točna lokacija toponima koji su na njoj. Opće mišljenje povjesničara koji su se njome bavili jest da su toponimi smješteni negdje u južnom dijelu Karpatske kotline te da je crtež najvjerojatnije nastao 1488. godine. Ipak, zemljovid nije do danas bio detaljno predstavljen javnosti niti je rasvijetljeno kada je i gdje načinjen.
Tijekom XIV. stoljeća reambulacija postaje uobičajeni pravni postupak za utvrđivanje granica zemljišnih posjeda u Ugarskoj. Od prvih desetljeća XV. stoljeća spominju se i prve skice na kojima su ucrtavane granice, kao i značajni detalji zapaženi prilikom određene reambulacije. Najstariji podatak o postojanju takve skice nalazi se u jednoj ispravi iz 1415. godine, gdje je spomenut kao tabula, ali sama skica nije sačuvana.
Najstarija sačuvana reambulacijska skica čuva se u Mađarskom državnom arhivu u Budimpešti u zbirci Diplomatički arhiv (Diplomatikai levéltar) pod signaturom DL 101050. Prije se nalazila u arhivu grofova Batthyány u Körmendu (sign. Acta Antiqua, Arm. 4, Lad. 8, Nr. 289). Prema vanjskim karakteristikama (pismo, papir) najvjerojatnije je nastala u drugoj polovini XV. stoljeća. Na istom papiru upisane su godine 1463. i 1488., ali se ne može utvrditi koja je od njih točna i je li uopće ijedna od njih u vezi sa skicom. Istina, skica je u arhivu smještena iza jednog dokumenta iz 1488. godine (DL 101049, stara sign. körmendskog arhiva: Acta Antiqua, Arm. 4, Lad. 8, Nr. 288), ali se ne može sa sigurnošću reći jesu li obje isprave bile povezane i prije ili je to samo rezultat sređivanja arhivske građe.
Na skici su ucrtane tri “zemlje” (posjeda): Lathkowyna, Mihalowcz (zvan i R˙pn˙a) i Kothenya. Ucrtani orijentiri su dijelom konkretni objekti poput drveta tilfa (staromađ. hrast, mađ. tölgyfa) i “velike ceste” (magna via), a dijelom određene zemljopisne odrednice poput potoka i rijeka (rivuli i fluvii) i brda (mons). Iako skica pruža relativno malo podataka, moguće je na njezinu temelju u grubim crtama očitati morfologiju terena. Radi se o brdovitom području, a navedeni posjedi smješteni su na obroncima između brda Prybin i močvarnog područja oko brojnih rijeka u udolinama ili nizinama okruženim brdima. Spominju se mnogi potoci i rijeke, gotovo svi s nepobitno slavenskim imenima. Iako je spomenuto brdo Prybin, opisana granica ne može biti na području višem od 600 m nadmorske visine jer drvo hrast ne raste na mnogo većim visinama. Termin za hrast (tilfa) navodi na pomisao da se radi o području koje je bilo, barem službeno, dvojezično (slavensko-mađarsko).
U drugoj polovini XV. stoljeća takav opis bi se mogao odnositi na južne (ili bolje rečeno jugozapadne) ili neke sjeverne krajeve Ugarsko-hrvatskog kraljevstva. Velika razaranja južnih dijelova Karpatske kotline koja su se dogodila u drugoj polovini XV. st. i slaba sačuvanost dokumenata iz tog područja, otežavaju identifikaciju. Najvjerojatnije je da se skica odnosi na područje jugoistočnog dijela kasnosrednjovjekovne Križevačke županije, gdje su u kasnom XV. stoljeću zaista postojala tri posjeda s imenima koja se nalaze na skici (Kutina, Lathkovina ili Sobochina te Mihalowcz).
Okolnosti ucrtane na skici mogu sugerirati da je ona nastala da bi se detaljno opisale granice između dva veća posjedovna kompleksa. To se najvjerojatnije moglo dogoditi u slučaju spora kada je posjed trebao biti podijeljen iz obiteljskih razloga ili su točne granice bile osporene između različitih posjednika. Izgleda da ucrtani posjedi u cjelini nisu bili sporni, nego samo precizna granica između dva od njih (Latkovine i Mihalovca).
Gore spomenuta isprava iz 1488. godine sastoji se od transkripata osam ranijih dokumenata nastalih u razdoblju od pedesetih godina XIV. stoljeća do 1413. godine. U tim dokumentima spominju se brojni toponimi spomenuti na skici. Najstariji među dokumentima je upravo opis reambulacije iz pedesetih godina XIV. stoljeća koja se odnosila na posjed Mihalovec. Dio opisa te reambulacije odnosi se upravo na granicu između Mihalovca i Latkovine, ali su podaci u ispravi bogatiji od onih na skici. Ipak, što se može smatrati sigurnim jest da se skica i taj opis odnose na isto područje, no nema neposrednog dokaza da je skica nastala baš u vezi sa sporom opisanim u ispravi iz 1488. godine. Na istom području odvijala su se još dva spora 1490. i 1491. godine, ali se sama skica ne može sa sigurnošću povezati niti s njima.
Ključne riječi
Slavonija; Križevačka županija; reambulacija; kartografija; srednji vijek
Hrčak ID:
11182
URI
Datum izdavanja:
1.3.2002.
Posjeta: 1.783 *