APA 6th Edition Doblanović, D. (2014). L’influenza del grande freddo sugli andamenti demografici: Villa di Rovigno in Istria nel primo Settecento (1700 – 1730). Vjesnik Istarskog arhiva, 21 ((2014.)), 151-164. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/143733
MLA 8th Edition Doblanović, Danijela. "L’influenza del grande freddo sugli andamenti demografici: Villa di Rovigno in Istria nel primo Settecento (1700 – 1730)." Vjesnik Istarskog arhiva, vol. 21, br. (2014.), 2014, str. 151-164. https://hrcak.srce.hr/143733. Citirano 10.12.2019.
Chicago 17th Edition Doblanović, Danijela. "L’influenza del grande freddo sugli andamenti demografici: Villa di Rovigno in Istria nel primo Settecento (1700 – 1730)." Vjesnik Istarskog arhiva 21, br. (2014.) (2014): 151-164. https://hrcak.srce.hr/143733
Harvard Doblanović, D. (2014). 'L’influenza del grande freddo sugli andamenti demografici: Villa di Rovigno in Istria nel primo Settecento (1700 – 1730)', Vjesnik Istarskog arhiva, 21((2014.)), str. 151-164. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/143733 (Datum pristupa: 10.12.2019.)
Vancouver Doblanović D. L’influenza del grande freddo sugli andamenti demografici: Villa di Rovigno in Istria nel primo Settecento (1700 – 1730). Vjesnik Istarskog arhiva [Internet]. 2014 [pristupljeno 10.12.2019.];21((2014.)):151-164. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/143733
IEEE D. Doblanović, "L’influenza del grande freddo sugli andamenti demografici: Villa di Rovigno in Istria nel primo Settecento (1700 – 1730)", Vjesnik Istarskog arhiva, vol.21, br. (2014.), str. 151-164, 2014. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/143733. [Citirano: 10.12.2019.]
Sažetak Rovinjsko Selo je nastalo u 16. stoljeću doseljenjem Morlaka iz Dalmacije. Selo je smješteno blizu Rovinja s kojim su stanovnici uredili odnose vezane uz okolni teritorij. Župa Rovinjsko Selo je u vrijeme kojim se bavi ovaj rad imala oko 500 stanovnika uglavnom vezanih uz poljoprivredu i stočarstvo. Arhivski izvori iz tog vremena nude puno informacija o klimatskim nedaćama koje su nerijetko oduzimale gotovo sve što je poljoprivreda mogla dati. U zapisima rovinjskih bilježnika gdje povjesničar ne bi očekivao naći takvo što (bilježnički protokoli), ima mnogo informacija o iznimno lošim vremenskim prilikama koje su utjecale i na demografska kretanja. Istraživanje na matičnim knjigama Rovinjskog Sela pokazalo je kako je klima utjecala na demografsko ponašanje. U kriznim je razdobljima broj umrlih bio veći od broja rođenih, što inače nije bio slučaj. Mjesečni raspored smrtnih slučajeva u kriznim godinama, također pokazuje promjene u odnosu na čitavo promatrano razdoblje (1700. – 1730.): smrtni slučajevi su tada bili podjednako raspoređeni tijekom mjeseci u godini, uz iznimku kolovoza i rujna, dok su za kriznih godina postojali i drugi mjeseci u kojima je smrtnost iskakala iz očekivanih okvira. U kriznim je godinama i broj rođenih bio manji. Nestašice su rezultirale manjim brojem začeća, a samim time i manjim brojem rođenih.