hrcak mascot   Srce   HID

Izvorni znanstveni članak

Iskorištavanje šuma u Slavoniji u osmanskom razdoblju (1526.-1691.)

Anđelko Vlašić

Puni tekst: hrvatski, pdf (162 KB) str. 71-90 preuzimanja: 230* citiraj
APA 6th Edition
Vlašić, A. (2016). Iskorištavanje šuma u Slavoniji u osmanskom razdoblju (1526.-1691.). Scrinia Slavonica, 16 (1), 71-90. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/177050
MLA 8th Edition
Vlašić, Anđelko. "Iskorištavanje šuma u Slavoniji u osmanskom razdoblju (1526.-1691.)." Scrinia Slavonica, vol. 16, br. 1, 2016, str. 71-90. https://hrcak.srce.hr/177050. Citirano 30.10.2020.
Chicago 17th Edition
Vlašić, Anđelko. "Iskorištavanje šuma u Slavoniji u osmanskom razdoblju (1526.-1691.)." Scrinia Slavonica 16, br. 1 (2016): 71-90. https://hrcak.srce.hr/177050
Harvard
Vlašić, A. (2016). 'Iskorištavanje šuma u Slavoniji u osmanskom razdoblju (1526.-1691.)', Scrinia Slavonica, 16(1), str. 71-90. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/177050 (Datum pristupa: 30.10.2020.)
Vancouver
Vlašić A. Iskorištavanje šuma u Slavoniji u osmanskom razdoblju (1526.-1691.). Scrinia Slavonica [Internet]. 2016 [pristupljeno 30.10.2020.];16(1):71-90. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/177050
IEEE
A. Vlašić, "Iskorištavanje šuma u Slavoniji u osmanskom razdoblju (1526.-1691.)", Scrinia Slavonica, vol.16, br. 1, str. 71-90, 2016. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/177050. [Citirano: 30.10.2020.]

Sažetak
Za vrijeme osmanske vlasti u Slavoniji (1526.-1691.) ta je pokrajina bila rijetko naseljeno i izrazito šumovito područje; može se pretpostaviti da je više od 70% Slavonije u to vrijeme bilo prekriveno šumom. Blizina habsburško-osmanske granice utjecala je na to da je iskorištavanje slavonskih šuma uvelike bilo usmjereno prema vojnim logističkim potrebama (izgradnja, opskrba i održavanje fortifikacija, korištenje drva za ogrjev, za proizvodnju ratne opreme, mostova, pontona, brodovlja itd.). Pored toga, osmanska je vlast upošljavala civilno stanovništvo na krčenju šuma uokolo prometnica i poticala ga na čišćenje zapuštenih zemljišta. Vlasti nisu zabranjivale civilnom stanovništvu da krči šume za svoje potrebe čak ni na državnim posjedima. Cilj takve politike bilo je proširivanje obradivih zemljišta, a samim time i povećanje državnih prihoda od poreza na gospodarske djelatnosti. Koliko je poznato, takva djelomično nekontrolirana eksploatacija šuma nije imala negativan utjecaj na stanje slavonskoga šumskog fonda i nije ostavila ikakve trajne posljedice. Ako se izuzme stanje šuma u Slavoniji na početku i na kraju osmanske vlasti, kada je došlo do zapuštanja obradivih zemljišta i posljedičnog širenja šumskih područja, može se zaključiti da je slavonski šumski fond tijekom osmanske vladavine ostao nepromijenjen i da nije bilo prekomjernog iskorištavanja šuma. Ako se usporedi slavonsku situaciju sa stanjem drugdje u Osmanskom Carstvu u navedeno vrijeme, može se zaključiti da osmanska vlast nije provodila nekakvu posebnu ili drugačiju politiku spram slavonskoga šumskog fonda. Naime, sve navedene slavonske karakteristike (dopuštanje i poticanje krčenja šuma, postojanje derbendžija i mostara djelomično oslobođenih od poreza itd.) mogu se pronaći kako u susjednim sandžacima na prostoru današnje Bosne i Hercegovine i Srbije, tako i u drugim udaljenijim pokrajinama Carstva. Druga usporedba koja se može napraviti glede iskorištavanja šuma nije primjenjiva na primjeru Slavonije: budući da je osmanska vlast u Slavoniji potrajala tek do kraja 17. stoljeća, dakle mnogo prije nego što su u Osmanskom Carstvu uvedeni zakoni o zaštiti šuma, nije moguće analizirati kakva bi bila reakcija osmanskih vlastodržaca na pojavu negativne eksploatacije šuma, što je bio slučaj s nekim drugim osmanskim provincijama u 18. i 19. stoljeću.

Ključne riječi
Slavonija; šume; Osmansko Carstvo; povijest okoliša; eksploatacija šuma; deforestacija

Hrčak ID: 177050

URI
https://hrcak.srce.hr/177050

Posjeta: 551 *