APA 6th Edition Thellman, G.S. (2017). Inkorporiranje Isusa i njegovih poslanika u tripartitni kanonski okvir (Lk 11,45-53). Kairos, 11 (1), 7-27. https://doi.org/10.32862/k1.11.1.1
MLA 8th Edition Thellman, Gregory S.. "Inkorporiranje Isusa i njegovih poslanika u tripartitni kanonski okvir (Lk 11,45-53)." Kairos, vol. 11, br. 1, 2017, str. 7-27. https://doi.org/10.32862/k1.11.1.1. Citirano 07.12.2019.
Chicago 17th Edition Thellman, Gregory S.. "Inkorporiranje Isusa i njegovih poslanika u tripartitni kanonski okvir (Lk 11,45-53)." Kairos 11, br. 1 (2017): 7-27. https://doi.org/10.32862/k1.11.1.1
Harvard Thellman, G.S. (2017). 'Inkorporiranje Isusa i njegovih poslanika u tripartitni kanonski okvir (Lk 11,45-53)', Kairos, 11(1), str. 7-27. https://doi.org/10.32862/k1.11.1.1
Vancouver Thellman GS. Inkorporiranje Isusa i njegovih poslanika u tripartitni kanonski okvir (Lk 11,45-53). Kairos [Internet]. 2017 [pristupljeno 07.12.2019.];11(1):7-27. https://doi.org/10.32862/k1.11.1.1
IEEE G.S. Thellman, "Inkorporiranje Isusa i njegovih poslanika u tripartitni kanonski okvir (Lk 11,45-53)", Kairos, vol.11, br. 1, str. 7-27, 2017. [Online]. https://doi.org/10.32862/k1.11.1.1
Sažetak Ova složena kritička egzegetska studija razmatra osobit način na koji Luka u svome evanđelju 11,45-51 koristi Isusove zazive “Jao vama!” protiv pisaraučenjaka. Prepoznaju se četiri elementa Lukine prezentacije, koji doprinose inkorporiranju Isusa i njegovih poslanika u izričito tripartitni kanonski okvir. Dokazuje se da Lukina neobična upotreba grčkog izraza νομικός predstavlja retoričku oznaku kojom se naglašava uloga pisara-učenjaka kao tumača Svetoga pisma i kojom se aludira na Sveto pismo u cijelosti. Povezanost između tri zaziva protiv νομικοί s tripartitnim hebrejskim kanonom nameće se kao daljnji dokaz aluzije na Sveto pismo i tradiciju trostruke objave. Potom se raspravlja o dvama elementima unutar drugog zaziva, objavi “mudrosti Božje” te rasponu mučenika iz prošlosti, pri čemu se ustanovilo da postoje intertekstualne poveznice sa 2. Ljetopisa 24 i 36, što navodi na činjenicu da odabrani ulomak predstavlja tipološku rekapitulaciju prošlih progona i mučeništava, no također i njihovu osudu. U članku se zaključuje da ti posebni elementi pokazuju da Luka tipološki inkorporira Isusa i njegove poslanike unutar tripartitne tradicije objave i kanonskog okvira te da svojim daljnjim implikacijama, Lukino pisano svjedočanstvo (Luka – Djela) progona i ubijanja Isusa i njegovih poslanika potvrđuje samostalno predstavljanje toga pisanog svjedočanstva, kao vrhunca u nastavku starozavjetnih tekstova.