hrcak mascot   Srce   HID

Stručni rad

Utjecaj hrvatskog i europskog zakonodavstva na naftnu djelatnost

Adriana Petrović ; Hrvatski nacionalni komitet SVNP

Puni tekst: hrvatski, pdf (2 MB) str. 15-24 preuzimanja: 37* citiraj
APA 6th Edition
Petrović, A. (2019). Utjecaj hrvatskog i europskog zakonodavstva na naftnu djelatnost. Nafta i Plin, 39 (157.), 15-24. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/218686
MLA 8th Edition
Petrović, Adriana. "Utjecaj hrvatskog i europskog zakonodavstva na naftnu djelatnost." Nafta i Plin, vol. 39, br. 157., 2019, str. 15-24. https://hrcak.srce.hr/218686. Citirano 22.09.2019.
Chicago 17th Edition
Petrović, Adriana. "Utjecaj hrvatskog i europskog zakonodavstva na naftnu djelatnost." Nafta i Plin 39, br. 157. (2019): 15-24. https://hrcak.srce.hr/218686
Harvard
Petrović, A. (2019). 'Utjecaj hrvatskog i europskog zakonodavstva na naftnu djelatnost', Nafta i Plin, 39(157.), str. 15-24. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/218686 (Datum pristupa: 22.09.2019.)
Vancouver
Petrović A. Utjecaj hrvatskog i europskog zakonodavstva na naftnu djelatnost. Nafta i Plin [Internet]. 2019 [pristupljeno 22.09.2019.];39(157.):15-24. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/218686
IEEE
A. Petrović, "Utjecaj hrvatskog i europskog zakonodavstva na naftnu djelatnost", Nafta i Plin, vol.39, br. 157., str. 15-24, 2019. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/218686. [Citirano: 22.09.2019.]

Rad u XML formatu

Sažetak
Europsko i hrvatsko zakonodavstvo iz klimatsko energetskog područja, određeno je ciljevima i direk- tivama temeljenim na Prvom klimatsko energetskom paketu 2020. ( poznatom i kao 20-20-20), potom klimatsko energetskom okviru 2030. i odlukama Pariškog sporazuma iz 2015. Temeljni cilj Pariškog sporazuma je zadržavanje porasta globalne prosječne temperature ispod 2℃ do kraja stoljeća u usporedbi s temperaturom iz predindustrijskog razdoblja. Istodobno, kratkoročni cilj je ograničiti porast globalne prosječne temperature na 1,5℃. Postavljeni cilj u osnovi predstavlja obavezu smanjenja emisija stakleničkih plinova koji su, prema mišljenju većine znanstvenika, najodgovorniji za globalno zatopljenje. Najčešći staklenički plinovi, ako zanemarimo vodenu paru, su ugljikovog dioksid, metan i didušikov oksid. Istodobno, u naftnoj industriji poglavito govorimo o smanjenju emisije ugljikovog dioksida - CO2. Stoga globalno smanjivanje emisije stakleničkih plinova u osnovi znači smanjenje emisije CO2, koji ponajprije nastaju spaljivanjem fosilnih goriva.

Ključne riječi
naftna djelatnost; zakonodavstvo; staklenički plinovi; emisija CO2; Hrvatska; EU

Hrčak ID: 218686

URI
https://hrcak.srce.hr/218686

Posjeta: 92 *