Apofastičke konstrukcije u hrvatskom jeziku na razmeđu retorike i sintakse
Tanja Gradečak
; Filozofski fakultet Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku
Barbara Kružić
orcid.org/0000-0001-7828-6983
; Filozofski fakultet Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku
Alma Vančura
; Filozofski fakultet Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku
APA 6th Edition Gradečak, T., Kružić, B. i Vančura, A. (2019). Apofastičke konstrukcije u hrvatskom jeziku na razmeđu retorike i sintakse. Rasprave: Časopis Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje, 45 (2), 417-436. https://doi.org/10.31724/rihjj.45.2.10
MLA 8th Edition Gradečak, Tanja, et al. "Apofastičke konstrukcije u hrvatskom jeziku na razmeđu retorike i sintakse." Rasprave: Časopis Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje, vol. 45, br. 2, 2019, str. 417-436. https://doi.org/10.31724/rihjj.45.2.10. Citirano 25.02.2021.
Chicago 17th Edition Gradečak, Tanja, Barbara Kružić i Alma Vančura. "Apofastičke konstrukcije u hrvatskom jeziku na razmeđu retorike i sintakse." Rasprave: Časopis Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje 45, br. 2 (2019): 417-436. https://doi.org/10.31724/rihjj.45.2.10
Harvard Gradečak, T., Kružić, B., i Vančura, A. (2019). 'Apofastičke konstrukcije u hrvatskom jeziku na razmeđu retorike i sintakse', Rasprave: Časopis Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje, 45(2), str. 417-436. https://doi.org/10.31724/rihjj.45.2.10
Vancouver Gradečak T, Kružić B, Vančura A. Apofastičke konstrukcije u hrvatskom jeziku na razmeđu retorike i sintakse. Rasprave: Časopis Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje [Internet]. 2019 [pristupljeno 25.02.2021.];45(2):417-436. https://doi.org/10.31724/rihjj.45.2.10
IEEE T. Gradečak, B. Kružić i A. Vančura, "Apofastičke konstrukcije u hrvatskom jeziku na razmeđu retorike i sintakse", Rasprave: Časopis Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje, vol.45, br. 2, str. 417-436, 2019. [Online]. https://doi.org/10.31724/rihjj.45.2.10
Sažetak Analizom mnogih retoričkih sredstava može se utvrditi kako je njihova učinkovitost utemeljena na suglasju više jezičnih razina, od fonološke do sintaktičke i da se upravo u njihovoj konstrukcijskoj simboličkoj strukturi, u smislu Langackera (1987), koja povezuje fonološku i značenjsku razinu može naći razlog njihovoj univerzalnosti i uporabnoj vrijednosti otpornoj na protok vremena.
Jedna od retoričkih figura koja se analizom političkog i javnog diskursa općenito pojavila kao vrlo uspješna u svojoj retoričkoj funkciji uvjeravanja jest i apofaza ili pretericija (Škarić 2008) jer u formi negacije sadržaja zapravo privlači pozornost slušatelja i stvara koncept koji se, na prvi pogled, želi negirati. Apofastičke se strukture najčešće rabe u svrhu difamacije ili neizravne pohvale osoba ili pojava i oslanjaju se na izazivanje zanimanja slušatelja stvaranjem određenih očekivanja na temelju naočigled negiranog sadržaja.
Korpusna analiza tipičnih apofastičkih konstrukcija u hrvatskom jeziku na primjerima iz političkog i medijskog diskursa u korpusu hrWaC pokazala je da se npr. zavisne objektne rečenice nakon glagola govorenja vrlo često rabe kao metoda uvođenja određenog pojma ili sadržaja koji se, površinski gledano, želi negirati suprotnim ili isključnim rečenicama. Tako se pretragom korpusa na slučajnom odabiru 100 rečenica s konstrukcijom Ne želim reći da…, ali/nego/no… utvrdilo da je čak 26 % primjera imalo tipičnu apofastičku funkciju uvođenja određenih tvrdnji zaobilaznim putem, tj. njihovom negacijom: Pritom ne želim reći da ona laže, nego samo to da imamo isključivo njezinu stranu priče.
Polazeći od konstrukcijske naravi jezičnih izraza, u radu ćemo detaljno analizirati tipičnu sintaktičku strukturu apofastičkih konstrukcija s fokusom na pretericijske primjere i ulogu složenih rečenica u stvaranju željenih retoričkih i kognitivnih učinaka.