APA 6th Edition Volarević, M. (2021). Unfreedom of Freedom. Filozofska istraživanja, 41 (1), 34-34. https://doi.org/10.21464/fi41102
MLA 8th Edition Volarević, Martina. "Unfreedom of Freedom." Filozofska istraživanja, vol. 41, br. 1, 2021, str. 34-34. https://doi.org/10.21464/fi41102. Citirano 15.04.2021.
Chicago 17th Edition Volarević, Martina. "Unfreedom of Freedom." Filozofska istraživanja 41, br. 1 (2021): 34-34. https://doi.org/10.21464/fi41102
Harvard Volarević, M. (2021). 'Unfreedom of Freedom', Filozofska istraživanja, 41(1), str. 34-34. https://doi.org/10.21464/fi41102
Vancouver Volarević M. Unfreedom of Freedom. Filozofska istraživanja [Internet]. 2021 [pristupljeno 15.04.2021.];41(1):34-34. https://doi.org/10.21464/fi41102
IEEE M. Volarević, "Unfreedom of Freedom", Filozofska istraživanja, vol.41, br. 1, str. 34-34, 2021. [Online]. https://doi.org/10.21464/fi41102
Sažetak Cilj je rada ispitati doseg individualne slobode čovjeka u odnosu na njegovu tjelesnu nagonsku vezanost. Polazna je točka za ispitivanje Gehlenova biološka antropologija koja je ukazala na ljudsku slobodu instinktivnih pritisaka. Ljudska sloboda pokazuje se kao prilika za izgradnju vlastitoga svijeta djelovanjem. Sloboda djelovanja opterećuje čovjeka neprestanim donošenjem odluka. Rasterećenje od slobode djelovanja omogućava automatizam navike koji pruža čvrste obrasce nesvjesnih ponašanja. Društvene institucije svojim odgojem dodatno automatiziraju i time stabiliziraju djelovanje pojedinaca. Čovjek u svojem iz slobode proizvedenom svijetu generira drugostupanjsku samoproizvedenu neslobodu. Freud ukazuje na opresivni karakter kulture i civilizacije koja od pojedinca zahtijeva žrtvovanje nagonskog zadovoljenja radi kulturnog prosperiteta. Budući da nagonska represija raste s razvojem kulture, suvremeni čovjek postaje neurotičan jer ne može podnijeti stupanj odricanja koji od njega zahtijeva kultura.