APA 6th Edition ČRPIĆ, G. i ZRINŠČAK, S. (2010). DINAMIČNOST U STABILNOSTI: RELIGIOZNOST U HRVATSKOJ 1999. i 2008. GODINE. Društvena istraživanja, 19 (1-2 (105-106)), 3-27. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/52184
MLA 8th Edition ČRPIĆ, Gordan i Siniša ZRINŠČAK. "DINAMIČNOST U STABILNOSTI: RELIGIOZNOST U HRVATSKOJ 1999. i 2008. GODINE." Društvena istraživanja, vol. 19, br. 1-2 (105-106), 2010, str. 3-27. https://hrcak.srce.hr/52184. Citirano 10.04.2021.
Chicago 17th Edition ČRPIĆ, Gordan i Siniša ZRINŠČAK. "DINAMIČNOST U STABILNOSTI: RELIGIOZNOST U HRVATSKOJ 1999. i 2008. GODINE." Društvena istraživanja 19, br. 1-2 (105-106) (2010): 3-27. https://hrcak.srce.hr/52184
Harvard ČRPIĆ, G., i ZRINŠČAK, S. (2010). 'DINAMIČNOST U STABILNOSTI: RELIGIOZNOST U HRVATSKOJ 1999. i 2008. GODINE', Društvena istraživanja, 19(1-2 (105-106)), str. 3-27. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/52184 (Datum pristupa: 10.04.2021.)
Vancouver ČRPIĆ G, ZRINŠČAK S. DINAMIČNOST U STABILNOSTI: RELIGIOZNOST U HRVATSKOJ 1999. i 2008. GODINE. Društvena istraživanja [Internet]. 2010 [pristupljeno 10.04.2021.];19(1-2 (105-106)):3-27. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/52184
IEEE G. ČRPIĆ i S. ZRINŠČAK, "DINAMIČNOST U STABILNOSTI: RELIGIOZNOST U HRVATSKOJ 1999. i 2008. GODINE", Društvena istraživanja, vol.19, br. 1-2 (105-106), str. 3-27, 2010. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/52184. [Citirano: 10.04.2021.]
Sažetak Rad se temelji na rezultatima istraživanja Europskog istraživanja
vrijednosti (European Values Study) provedenoga u Hrvatskoj
2008. godine na uzorku od 1525 ispitanika, punoljetnih
građana Republike Hrvatske. Uspoređeno je stanje religioznosti
u Hrvatskoj s obzirom na 1999. godinu, kad je na istoj
populaciji, istim upitnikom, provedeno prvo istraživanje.
Istraživane su osnovne dimenzije religioznosti. Zanimalo nas je
postoje li značajni pomaci u dinamici religioznoga života u
Hrvatskoj te u kojem smjeru oni idu. Dobiveni rezultati upućuju
na to da je religioznost u Hrvatskoj i dalje visoka i stabilna,
premda su vidljive i neke značajne promjene. Na pojedinim
indikatorima bilježimo blagi pad religioznosti, posebice s
obzirom na konfesionalnu identifikaciju, pohađanje vjerskih
obreda te javnu ulogu Crkve, gdje se bilježi značajan pad
povjerenja u Crkvu, napose u njezinu sposobnost da adekvatno
odgovori na moralna, duhovna, obiteljska i socijalna pitanja. S
druge strane, mnogi su indikatori stabilni, pa u europskom
kontekstu Hrvatska i dalje pripada religioznijim zemljama.
Važan rezultat istraživanja jest uvid u dinamiku promjena u
strukturi religioznosti. Tako je registrirano povećanje udjela
mlađih i smanjenje udjela starijih među religioznima, kao i
povećanje udjela muškaraca i smanjenje udjela žena.