hrcak mascot   Srce   HID

Izvorni znanstveni članak

Jezičnost i međujezičnost između sustava, podsustava i komunikacije

Dunja Pavličević-Franić

Puni tekst: hrvatski, pdf (149 KB) str. 1-14 preuzimanja: 2.801* citiraj
APA 6th Edition
Pavličević-Franić, D. (2006). Jezičnost i međujezičnost između sustava, podsustava i komunikacije. Lahor, 1 (1), 1-14. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/10362
MLA 8th Edition
Pavličević-Franić, Dunja. "Jezičnost i međujezičnost između sustava, podsustava i komunikacije." Lahor, vol. 1, br. 1, 2006, str. 1-14. https://hrcak.srce.hr/10362. Citirano 11.05.2021.
Chicago 17th Edition
Pavličević-Franić, Dunja. "Jezičnost i međujezičnost između sustava, podsustava i komunikacije." Lahor 1, br. 1 (2006): 1-14. https://hrcak.srce.hr/10362
Harvard
Pavličević-Franić, D. (2006). 'Jezičnost i međujezičnost između sustava, podsustava i komunikacije', Lahor, 1(1), str. 1-14. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/10362 (Datum pristupa: 11.05.2021.)
Vancouver
Pavličević-Franić D. Jezičnost i međujezičnost između sustava, podsustava i komunikacije. Lahor [Internet]. 2006 [pristupljeno 11.05.2021.];1(1):1-14. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/10362
IEEE
D. Pavličević-Franić, "Jezičnost i međujezičnost između sustava, podsustava i komunikacije", Lahor, vol.1, br. 1, str. 1-14, 2006. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/10362. [Citirano: 11.05.2021.]

Sažetak
Učenje svakoga stranoga jezika, pa tako i
hrvatskoga, ovisi o mnogim čimbenicima. Ponajprije o jezičnome znanju
materinskoga jezika (dominantan sustav L1), o jezičnome znanju drugoga jezika
ili idioma, što omogućuje pojavu nadjezičnoga razmišljanja (sustavi L2,
L3...), o uvjetima u kojima se jezik uči, te o razlozima i poticajima za
učenje.
U procesu učenja drugoga ili stranoga jezika, kad je riječ o višejezičnome
diskursu, bez obzira na dob učenika, dolazi do stvaranja međujezika.
Postojanje međujezika znači i postojanje usporednih jezičnih kodova. Stvara se
tzv. međujezično polje, što nužno otvara pitanje jezičnosti, međujezičnosti i
nadjezičnosti, osobito u ranojezičnome razvoju. Obilježja su međujezika
ispreplitanje kodova na gotovo svim razinama učenja: prenošenje pravopisnih i
gramatičkih obilježja L1 u L2; nadopunjavanje L2 iz sustava L1 (prvenstveno na
leksičkoj razini); prilagodba L2 sustavu L1 (na gramatičkoj razini);
komunikacijska uporaba sustava L2 s elementima sustava L1 (na nadodsječnoj
razini) i slično.
Zbog svega navedenoga pojava međujezika i otvaranje međujezičnoga polja može
se promatrati dvojako - kao otežavajuća okolnost pri učenju jezika (s gledišta
jezičnih pogrješaka do kojih neizbježno dolazi pri učenju L2), ali i kao
pozitivan poticaj (s gledišta jezičnoga potencijala gdje nadjezik modelom
paradigmatskoga prijenosa pomaže stvaranju općega jezičnoga sustava). Želimo
li olakšati učenje L2 i načiniti ga učinkovitim (pogotovo ako je L2 standardni
idiom hrvatskoga jezika), međujezično polje valjalo bi smatrati
lingvističkim potencijalom, dakle, poljem učenja jezika, koje će se zatvoriti
ako ga pravodobno ne iskoristimo i postati polje izvora trajnih jezičnih
pogrješaka.

Ključne riječi
jezik; međujezik; komunikacija; prvi jezik; drugi jezik

Hrčak ID: 10362

URI
https://hrcak.srce.hr/10362

[engleski]

Posjeta: 3.979 *