Pregledni rad
https://doi.org/10.5673/sip.51.3.1
Kvaliteta predtercijarnog obrazovanja u Hrvatskoj s posebnim osvrtom na strukturu obveznog obrazovanja kao čimbenika njegove kvalitete
Nikola Pastuović
orcid.org/0000-0002-7385-5988
Sažetak
U radu se, na temelju raspoloživih rezultata empirijskih evaluacijskih istraživanja,
prikazuje i diskutira kvaliteta hrvatskog predtercijarnog obrazovanja s naglaskom
na obvezno obrazovanje. Kvaliteta obveznog obrazovanja operacionalizirana
je pomoću pokazatelja obrazovnih ishoda dobivenih međunarodnim komparativnim
istraživanjima (PIRLS, TIMSS i PISA) te sumativnim vanjskim vrednovanjem srednjeg
obrazovanja provedenog u okviru državne mature. Postignuća hrvatskih učenika na
kraju četvrtog razreda osnovne škole natprosječna su, dok su postignuća petnaestogodišnjaka
ispodprosječna. Ujedno, međuškolske su razlike u pojedinim pismenostima
petnaestogodišnjaka u Hrvatskoj iznadprosječne, ali je utjecaj socioekonomskog položaja
roditelja na školska postignuća njihove djece ispodprosječan. Prema tome, dva su
od tri pokazatelja kvalitete hrvatskog obveznog obrazovanja, sagledana u međunarodnoj
perspektivi, ispodprosječna. To se može objasniti strukturnim i izvanstrukturnim
čimbenicima.
Težište je analize u ovome radu na strukturnim čimbenicima koji su u raspravama
o hrvatskoj školi proteklih desetljeća podcijenjeni. Strukturni razlozi ispodprosječnih
obrazovnih postignuća hrvatskih petnaestogodišnjaka detektirani su u prekratkom
primarnom obrazovanju i prekratkom trajanju osnovnog obrazovanja. Izvanstrukturni
čimbenici nalaze se u sadržajima nacionalnog kurikuluma, izvođenju kurikuluma i vođenju
škola te velikim međuškolskim razlikama u pedagoškom standardu. U radu se
prikazuje i uspoređuje potencijal dvaju mogućih modela strukturne reforme obveznog
obrazovanja u Hrvatskoj koju bi trebalo poduzeti.
Prema podacima dobivenima vanjskom sumativnom evaluacijom srednjeg obrazovanja
provedenom u okviru državne mature, prosječna je razina kognitivnih ishoda nezadovoljavajuća.
Što su kognitivni zahtjevi zadataka viši, rezultati su učenika slabiji. To
se dijelom objašnjava niskom ulaznom kvalitetom učenika, odnosno niskom razinom
kognitivnih ishoda iz osnovnog obrazovanja, nesukladnošću programa srednjeg
obrazovanja i testova na državnoj maturi te nedovoljno kvalitetnim poučavanjem.
Podaci dobiveni ispitima na državnoj maturi nemaju za kvalitetu srednjeg obrazovanja
dovoljnu valjanost, pa imaju samo indikativnu vrijednost.
Ključne riječi
vrednovanje obrazovanja; kvaliteta obrazovanja; obvezno obrazovanje; srednje obrazovanje; kognitivni ishodi; struktura obrazovanja
Hrčak ID:
115059
URI
Datum izdavanja:
3.2.2014.
Posjeta: 3.729 *