Izvorni znanstveni članak
Sekularna Europa i novo pozicioniranje religije u društvu
Ivan Janez Štuhec
orcid.org/0000-0003-1483-4068
Sažetak
Ulaskom država bivše Jugoslavije u europske integracije, državama i crkvama, odnosno vjerskim zajednicama, postavlja se pitanje kako iznova pozicionirati religiju u društvu te kako u skladu s tim urediti odnos između vjerskih i društvenih institucija. Činjenicu sekularizacije na području političkog života Katolička crkva prihvatila je na Drugom vatikanskom koncilu. Dio sekularnog svijeta je pak posljednjih desetljeća raspravljao o ulozi religije u društvu. Stoga, u svojoj preglednoj studiji, Michael Reder smatra da možemo govoriti o novoj pozornosti prema religiji. Na toj polazišnoj točki autor gradi odnos između države i Crkve te postavlja tezu da je religija legitimni čimbenik u društvu, da ima kulturnu ulogu, da su vjerske zajednice interesne te da je Katolička crkva međunarodni pravni subjekt. Sve upućuje na to da se Crkva u društvenom smislu mora sve više oslanjati na pojedinca. Za Crkvu, kao institucionalnog čuvara slobode vjeroispovijesti, od ključnog je značenja priznanje društva i njegovih ovlasti da je čovjek također duhovno biće, da je religiozno biće te da je društvo tu čovjekovu dimenziju dužno ne samo poštivati, već joj omogućiti njezin puni razvoj i djelovanje. U zadnjem poglavlju rasprave predstavljen je problem pozicioniranja religije u slovenskom društvu nakon društvenih promjena. U Sloveniji je zapravo dolazilo do opetovanih pokušaja stvaranja laičkog i sekularnog društva od strane dijela politike koji to smatra svojim svjetonazorom, što je različito od zdravog poimanja sekularnog društva. To je pak u suprotnosti s demokratskim i pluralističkim načelima sekularne države i njenog pravnog poretka.
Ključne riječi
Crkva; vjerske zajednice; sekularizacija; država; religija; društvo; kultura; privatno; javno; osobno
Hrčak ID:
118524
URI
Datum izdavanja:
14.3.2014.
Posjeta: 3.727 *