hrcak mascot   Srce   HID

Izvorni znanstveni članak

CJELOŽIVOTNA ZADUŽENOST I DESOCIJALIZACIJA NAJOBRAZOVANIJIH KAO POSLJEDICE AMERIČKOGA SUSTAVA ŠKOLARINA/UPISNINA I STUDENTSKIH ZAJMOVA

Rajko Odobaša ; Pravni fakultet Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku

Puni tekst: hrvatski, pdf (192 KB) str. 9-29 preuzimanja: 395* citiraj
APA 6th Edition
Odobaša, R. (2012). CJELOŽIVOTNA ZADUŽENOST I DESOCIJALIZACIJA NAJOBRAZOVANIJIH KAO POSLJEDICE AMERIČKOGA SUSTAVA ŠKOLARINA/UPISNINA I STUDENTSKIH ZAJMOVA. Pravni vjesnik, 28 (3-4), 9-29. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/134367
MLA 8th Edition
Odobaša, Rajko. "CJELOŽIVOTNA ZADUŽENOST I DESOCIJALIZACIJA NAJOBRAZOVANIJIH KAO POSLJEDICE AMERIČKOGA SUSTAVA ŠKOLARINA/UPISNINA I STUDENTSKIH ZAJMOVA." Pravni vjesnik, vol. 28, br. 3-4, 2012, str. 9-29. https://hrcak.srce.hr/134367. Citirano 09.08.2020.
Chicago 17th Edition
Odobaša, Rajko. "CJELOŽIVOTNA ZADUŽENOST I DESOCIJALIZACIJA NAJOBRAZOVANIJIH KAO POSLJEDICE AMERIČKOGA SUSTAVA ŠKOLARINA/UPISNINA I STUDENTSKIH ZAJMOVA." Pravni vjesnik 28, br. 3-4 (2012): 9-29. https://hrcak.srce.hr/134367
Harvard
Odobaša, R. (2012). 'CJELOŽIVOTNA ZADUŽENOST I DESOCIJALIZACIJA NAJOBRAZOVANIJIH KAO POSLJEDICE AMERIČKOGA SUSTAVA ŠKOLARINA/UPISNINA I STUDENTSKIH ZAJMOVA', Pravni vjesnik, 28(3-4), str. 9-29. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/134367 (Datum pristupa: 09.08.2020.)
Vancouver
Odobaša R. CJELOŽIVOTNA ZADUŽENOST I DESOCIJALIZACIJA NAJOBRAZOVANIJIH KAO POSLJEDICE AMERIČKOGA SUSTAVA ŠKOLARINA/UPISNINA I STUDENTSKIH ZAJMOVA. Pravni vjesnik [Internet]. 2012 [pristupljeno 09.08.2020.];28(3-4):9-29. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/134367
IEEE
R. Odobaša, "CJELOŽIVOTNA ZADUŽENOST I DESOCIJALIZACIJA NAJOBRAZOVANIJIH KAO POSLJEDICE AMERIČKOGA SUSTAVA ŠKOLARINA/UPISNINA I STUDENTSKIH ZAJMOVA", Pravni vjesnik, vol.28, br. 3-4, str. 9-29, 2012. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/134367. [Citirano: 09.08.2020.]

Sažetak
U radu se kritički analiziraju uzroci, instrumenti i ciljevi neoliberalnih reformskih ideja i preobrazbi u području američkog sustava javnog i privatnog visokog obrazovanja, a posebno financijske, ekonomske, socijalne, političke i kulturalne posljedice uvođenja i kontinuiranog rasta studentskih školarina i upisnina, kao i širenja komplementarnoga sustava studentskih zajmova i posljedičnih enormnih iznosa studentskih dugovanja. Uvođenje i rast školarina na javnim sveučilištima jedan je od najvažnijih instrumenata i aspekata komercijalizacije visokog obrazovanja kao skupa različitih promjena osmišljenih i nametnutih radi uvođenja i jačanja tržišne logike unutar visokoobrazovnih ustanova. Svojedobno optužena za duboku obrazovnu krizu proizašlu iz njihove monopolne pozicije, javnim se učilištima i sveučilištima komercijalizacija nameće kao put i sredstvo «ozdravljenja». Šire, pak, društveno gledano, komercijalizacija obrazovanja odvija se paralelno sa smanjivanjem, privatizacijom i financijalizacijom svih ostalih dijelova javnoga sektora, tj. s napadom na institucije i ostale tekovine «države blagostanja». Višedesetljetno difamiranje i smanjivanje financijsko-regulacijske uloge države u visokom obrazovanju dovelo je do smanjivanja upisnih kvota, rasta udjela studenata u financiranju visokoobrazovnih programa te ustroja i djelovanja javnih sveučilišta prema modelu poslovnih organizacija. Zbog ograničenog broja upisa na javne ustanove,raste broj studenata na privatno-profitnim koledžima i sveučilištima s također rastućim iznosima upisnina. Sve viši troškovi studiranja i dugogodišnja stagnacija dohotka ogromne većine kućanstava prisiljavaju američke studente na uzimanje skupih studentskih zajmova i gomilanje dugovanja, a na korist konglomerata privatnih i kvazijavnih profitnih interesa. Zbog iznosa od bilijun dolara već akumuliranih studentskih dugova živote milijuna najobrazovanijih Amerikanaca ugrožava težak i opasan teret cjeloživotne zaduženosti i socijalne isključenosti. Štoviše, nagomilani studentski dugovi vrlo lako mogu ponovno destabilizirati američki bankovni sustav te dovesti do nove i ponovno globalno raširene financijsko-ekonomske krize. Zaključak je ovoga rada, kako se na primjeru rezultata sprovedene komercijalizacije američkog sustava visokog obrazovanja može sagledati sva njezina obrazovna i najšira društvena destruktivnost, ali i izvući pouke koje bi u javnim raspravama o restrukturiranju hrvatskoga visokog obrazovanja mogle poslužiti kao argument u prilog zadržavanja i jačanja zajedničkoga financiranja sustava visokoga obrazovanja i znanosti. U slučaju nastavka domaćih visokoobrazovnih preobrazbi prema tržišnoprofitnim pravilima i ciljevima, na kraju rada ukratko se iznose ideje o zaobilaženju sustava studentskog kreditiranja i mogućim javnim i privatnim alternativnim modelima financiranja očekivano rastućih iznosa izravnih i neizravnih troškova studiranja.

Ključne riječi
komercijalizacija visokog obrazovanja; rastuće školarine i upisnine; studentski zajmovi; cjeloživotna zaduženost i desocijalizacija najobrazovanijih

Hrčak ID: 134367

URI
https://hrcak.srce.hr/134367

[engleski] [njemački]

Posjeta: 637 *