APA 6th Edition Raos, N. (2015). Kemija u nastavi Pouke flogistonske teorije. Kemija u industriji, 64 (5-6), 287-290. https://doi.org/10.15255/KUI.2015.019
MLA 8th Edition Raos, N.. "Kemija u nastavi Pouke flogistonske teorije." Kemija u industriji, vol. 64, br. 5-6, 2015, str. 287-290. https://doi.org/10.15255/KUI.2015.019. Citirano 20.01.2021.
Chicago 17th Edition Raos, N.. "Kemija u nastavi Pouke flogistonske teorije." Kemija u industriji 64, br. 5-6 (2015): 287-290. https://doi.org/10.15255/KUI.2015.019
Harvard Raos, N. (2015). 'Kemija u nastavi Pouke flogistonske teorije', Kemija u industriji, 64(5-6), str. 287-290. https://doi.org/10.15255/KUI.2015.019
Vancouver Raos N. Kemija u nastavi Pouke flogistonske teorije. Kemija u industriji [Internet]. 2015 [pristupljeno 20.01.2021.];64(5-6):287-290. https://doi.org/10.15255/KUI.2015.019
IEEE N. Raos, "Kemija u nastavi Pouke flogistonske teorije", Kemija u industriji, vol.64, br. 5-6, str. 287-290, 2015. [Online]. https://doi.org/10.15255/KUI.2015.019
Sažetak Povijesno gledano, postoje tri tumačenja gorenja: otpuštanje flogistona od tvari koja gori (flogistonska teorija), spajanje s kisikom (Lavoisierova teorija) i prijenos elektrona s tvari koja se oksidira na tvar koja se reducira (teorija redoks procesa). Između tih teorija mogu se povući usporedbe, pa se flogiston može razumjeti ili kao elektron ili kao slobodna (Gibbsova) energija. Razgovor o primjerenosti takvih usporedbi može biti dobra školska vježba, kako za bolje razumijevanje redoks procesa tako i za shvaćanje naravi znanstvenih teorija.