Sjemenarstvo, Vol. 21 No. 3-4, 2004.
Izvorni znanstveni članak
MOGUĆNOSTI UZGOJA KASNIJIH HIBRIDA KUKURUZA U SJEVEROZAPADNOJ HRVATSKOJ
Branimir Šimić
; Poljoprivredni institut Osijek, Odjel za sjemenarstvo, Osijek, Hrvatska
Domagoj Šimić
; Poljoprivredni institut Osijek, Odjel za oplemenjivanje i genetiku kukuruza, Osijek, Hrvatska
Luka Andrić
; Poljoprivredni institut Osijek, Odjel za sjemenarstvo, Osijek, Hrvatska
Hrvoje Plavšić
; Poljoprivredni institut Osijek, Odjel za sjemenarstvo, Osijek, Hrvatska
Sažetak
Hibridi OSSK 373, OSSK 444, OSSK 494 i OSSK 552 različitih grupa zriobe (FAO grupe 350, 450, 490 i 590) uzgajani su na jedanaest lokacija kroz pet godina (1999.-2003.) u makropokusima od Račinovaca (okolica Županje) do Luke (okolica Varaždina). Eksperimentalna parcela sastojala se od osam redova dužine 100 metara. Parcela je obrana kombajnom, izmjerena je vlaga zrna i utvrđena masa zrna s parcele preračunata u t/ha. Trofaktorijalnom analizom pokusa utvrđen je vrlo značajan utjecaj (F-test) sva tri promatrana činitelja: lokaliteta, godine proizvodnje i hibrida na prinos i vlagu zrna. Urod zrna bio je značajno veći kod kasnijih hibrida, a najveći prinos imao je hibrid OSSK 552 (12.16 t/ha). Trend porasta vlage zrna kasnijih hibrida na zapadnijem području bio je značajan, ali apsolutne vrijednosti vlage zrna ipak nisu bile ekstremne (ispod 29%). Uzevši u obzir potencijal rodnosti kasnijih hibrida kukuruza kao i njihovu moguću (pre)namjenu (berba u klipu i/ili proizvodnja silaže) postoji osnova za povećanje zastupljenosti kasnijih hibrida kukuruza na sjetvenim površinama sjeverozapadne Hrvatske.
Ključne riječi
hibridi kukuruza; FAO grupe; urod zrna; sadržaj vode
Hrčak ID:
168008
URI
Datum izdavanja:
26.5.2004.
Posjeta: 1.040 *