hrcak mascot   Srce   HID

Izvorni znanstveni članak

PRILOG ISTRAŽIVANJU PROBLEMA BLEIBURGA I KRIŽNIH PUTOVA (U POVODU 60. OBLJETNICE)

ZDRAVKO DIZDAR

Puni tekst: hrvatski, pdf (4 MB) str. 117-193 preuzimanja: 6.757* citiraj
APA 6th Edition
DIZDAR, Z. (2005). PRILOG ISTRAŽIVANJU PROBLEMA BLEIBURGA I KRIŽNIH PUTOVA (U POVODU 60. OBLJETNICE). Senjski zbornik, 32 (1), 117-193. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/17764
MLA 8th Edition
DIZDAR, ZDRAVKO. "PRILOG ISTRAŽIVANJU PROBLEMA BLEIBURGA I KRIŽNIH PUTOVA (U POVODU 60. OBLJETNICE)." Senjski zbornik, vol. 32, br. 1, 2005, str. 117-193. https://hrcak.srce.hr/17764. Citirano 12.08.2020.
Chicago 17th Edition
DIZDAR, ZDRAVKO. "PRILOG ISTRAŽIVANJU PROBLEMA BLEIBURGA I KRIŽNIH PUTOVA (U POVODU 60. OBLJETNICE)." Senjski zbornik 32, br. 1 (2005): 117-193. https://hrcak.srce.hr/17764
Harvard
DIZDAR, Z. (2005). 'PRILOG ISTRAŽIVANJU PROBLEMA BLEIBURGA I KRIŽNIH PUTOVA (U POVODU 60. OBLJETNICE)', Senjski zbornik, 32(1), str. 117-193. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/17764 (Datum pristupa: 12.08.2020.)
Vancouver
DIZDAR Z. PRILOG ISTRAŽIVANJU PROBLEMA BLEIBURGA I KRIŽNIH PUTOVA (U POVODU 60. OBLJETNICE). Senjski zbornik [Internet]. 2005 [pristupljeno 12.08.2020.];32(1):117-193. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/17764
IEEE
Z. DIZDAR, "PRILOG ISTRAŽIVANJU PROBLEMA BLEIBURGA I KRIŽNIH PUTOVA (U POVODU 60. OBLJETNICE)", Senjski zbornik, vol.32, br. 1, str. 117-193, 2005. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/17764. [Citirano: 12.08.2020.]

Sažetak
Bleiburg i križni putovi Hrvata (ratnih zarobljenika HOS-a i civila) 1945. još uvijek su jedna od najzamršenijih i najsloženijih tema hrvatske historiografije, ujedno nabijena tolikim emocijama koje otežavaju povijesnu prosudbu. Iako postoji dosta brojna literatura, dosadašnja istraživanja nisu urodila utvrđivanjem još ni približnog broja ubijenih, kao ni odgovorila na niz drugih otvorenih pitanja. Razlog je i u tome što je povijesna i publicistička literatura uglavnom bila utemeljena na sjećanjima sudionika tih zbivanja, danim u raznim prigodama, nabijena emocijama i traumama i pored niza dragocjenih podataka nedovoljno argumentirana kada je riječ o ukupnim brojevima. Tek u posljednje vrijeme pojavljuju se prve studije i zbornici dokumenata te nova istraživanja prvenstveno arhivskih izvora. Jedan od razloga što je tako leži i u tome što je partizanska ratna i poglavito poratna građa od najviših do nižih rukovodstava KPJ i postrojbi JA, OZN-e, KNOJ-a, Narodne Milicije i sl. organa i službi, te komunističkih jugoslavenskih vlasti od centra do onih na terenu o tim događajima još uvijek nepotpuna (i jer su mnogi važni osjetljivi dokumenti uništavani) ili je većinom nedostupna (ne samo u nekim beogradskim centralnim arhivima, već i u onima u Sarajevu, Podgorici, pa i u Zagrebu), dok od britanske građe, zbog embarga (za sada do 2020.) nedostaje dio najpovjerljivije, prvenstveno vojne i obavještajne, dokumentacije.
Ovaj prilog, povodom 60-te obljetnice tih tragičnih događaja, mali je pomak jer uz korištenje poznatih podatka donosi i niz do sada nepoznatih i neobjavljenih izvornih dokumenata, uglavnom iz dokumenata jugoslavenskih vojnih i političkih vlasti 1945-1947. godine. Među tim dokumentima dominiraju oni koji se odnose na područje Hrvatske, iako se većina logora pa i brojna, još neistražena stratišta nalaze izvan nje na drugim područjima bivše DF/SF Jugoslavije. Bez obzira na to nadam se da će čitatelji i s onim ovdje predočenim dobiti jednu cjelovitiju sliku o događajima vezanim za Bleiburg i križne putove, odnosno o stradanjima brojnih hrvatskih ljudi, o čemu više dokumenata najizravnije govori, od onih pojedinačnih strijeljanja pa do strijeljanja cijelih skupina, negdje neprekidno i po nekoliko dana. Ipak ostaje otvoreno pitanje koliki je sveukupan broj hrvatskih žrtava Bleiburga i Križnih putova? Prosudbe se kreću od oko 60.000 do 600.000 što onda otvara prostor često za političke manipulacije. Ipak dosad objavljeni i prikupljeni podaci pokazuju da je poimenično utvrđeno osobnom identifikacijom oko 62.000 svih poslijeratnih hrvatskih žrtava s područja nekadašnje NDH, kako onih pripadnika HOS-a NDH i civila Bleiburga i Križnih putova, tako i onih za koje je navedeno da su stradali nakon rata od OZN-e, KNOJ-a, Narodne milicije i vlasti DFJ/SFRJ. Ističem da je to tek dio hrvatskih žrtava jer još mnoga mjesta i područja nisu napravili popise žrtava, a to nemamo ni za veće gradove pr. Zagreb, Osijek, Banjaluku i Sarajevo. Zato i ovaj rad može biti poticaj za dalja znanstveno-stručna istraživanja te problematike kao i objavljivanje njihovih rezultata te popisa žrtava. Tako bismo, ja se nadam, u dogledno vrijeme dobili jedan cjeloviti poimenični popis svih žrtava sa područja Hrvatske tijekom Drugoga svjetskoga rata i poraća, ali i popis žrtava Bleiburga i Križnih putova. Već objavljeni i prikupljeni podaci pokazuju s pravom kako ti događaji spadaju u najveću hrvatskom nacionalnu tragediju u suvremenoj povijesti hrvatskog naroda. Zbog te spoznaje Sabor Republike Hrvatske je i donio 1996. odluku o proglašenju 15. svibnja spomen danom Bleiburških žrtava i žrtava Križnog puta. Od tada se dostojno obilježava na najvišoj državnoj razini jer je to ne samo naš dug prema žrtvama, već i ljudsko civilizacijsko, nacionalno i etičko ponašanje. Naime, Sabor i službeno svake godine, u suradnji s Počasnim bleiburškim vodom, sudjeluje u mjesecu svibnju pri komemoracijama na Bleiburškom polju, uzdižući tako Bleiburšku tragediju na najvišu razinu, a Vlada Republike Hrvatske pomaže znanstveno istraživanje ove problematike.

Ključne riječi
Bleiburg; križni put

Hrčak ID: 17764

URI
https://hrcak.srce.hr/17764

[engleski] [njemački]

Posjeta: 9.774 *