Pregledni rad

Chevalier Auguste Dupin Edgara Allana Poea: uporaba logičkoga zaključivanja u fikcionalnome rješavanju zločina

Helena Marković orcid.org/0000-0001-7217-8447 ; Filozofski fakultet Sveučilišta u Osijeku
Biljana Oklopčić orcid.org/0000-0001-9949-6293 ; Filozofski fakultet Sveučilišta u Osijeku

Sažetak

Utjecaj Edgara Allana Poea na pisce detektivske proze toliko je velik da
je njegov fikcionalni detektiv postao prototipom za mnoge kasnije
detektive, poglavito Sherlocka Holmesa Arthura Conana Doylea i Hercula Poirota Agathe Christie. Lik detektiva amatera Chevaliera Augusta
Dupina pojavljuje se u tri Poeove pripovijetke: „Umorstva u ulici Morgue” (1841), „Zagonetka Marie Rogêt” (1842-1843) i „Ukradeno pismo”
(1844). U ovim pripovijetkama Dupin rješava različite zločine uz pomoć
svoga neimenovanog pomoćnika. Prva je pripovijetka primjer zagonetke
zaključane sobe, druga prikazuje Dupina kao detektiva koji rješava slučaj iz svoga naslonjača, a treća uvodi motiv neuobičajenoga počinitelja. Sve su tri pripovijetke utemeljene na Dupinovoj uporabi logičkoga zaključivanja kao metodi rješavanja zločina koja pokazuje da je rješenje uvijek rezultat čiste logike neovisno o tome koliko je zločin neobičan.

Ključne riječi

Edgar Allan Poe; detektivska proza; zločin; Chevalier Auguste Dupin; pripovijetka

Hrčak ID:

186877

URI

https://hrcak.srce.hr/186877

Datum izdavanja:

15.7.2016.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 5.256 *