Skoči na glavni sadržaj

Izvorni znanstveni članak

https://doi.org/10.15291/misc.1368

Hagiotoponimi na istarskim gradinama

Klara Buršić-Matijašić ; Filozofski fakultet u Puli, Sveučilište Jurja Dobrile u Puli


Puni tekst: hrvatski pdf 11.108 Kb

str. 111-136

preuzimanja: 625

citiraj

Puni tekst: engleski pdf 11.108 Kb

str. 111-136

preuzimanja: 1.061

citiraj


Sažetak

Mjesna imena odraz su izgleda prostora, gospodarstva, povijesnog razvitka te društvenih odnosa. Ona govore o slojevitosti naseljavanja određenog teritorija. Tijekom brončanog i željeznog doba u Istri, osim pećina, glavni oblik naselja bile su gradine kojih je kartirano oko 450, od kojih čak 85 ili 19 % nose svetačka imena. Na temelju terenskih istraživanja te korištenja podataka s povijesnih i suvremenih topografskih karata napravljen je detaljni razmještaj toponima i analiza njihove rasprostranjenosti s obzirom na dva fizička prostora, more i kopno, i dva jezična prostora, hrvatski i talijanski. Crkvice ili njihovi ostatci, ili samo toponimi sa svetačkim imenom, pokazuju kontinuitet života na određenom mjestu, kao i sigurnost koju su jamčile unutar svojih zidova. Najučestaliji hagiotoponim jest Sveta Marija i sve njezine
inačice (Sveta Marina).

Ključne riječi

Istra; prapovijest; gradine; hagiotoponimi

Hrčak ID:

191131

URI

https://hrcak.srce.hr/191131

Datum izdavanja:

20.12.2017.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 2.544 *