Izvorni znanstveni članak
https://doi.org/10.15291/misc.1368
Hagiotoponimi na istarskim gradinama
Klara Buršić-Matijašić
; Filozofski fakultet u Puli, Sveučilište Jurja Dobrile u Puli
Sažetak
Mjesna imena odraz su izgleda prostora, gospodarstva, povijesnog razvitka te društvenih odnosa. Ona govore o slojevitosti naseljavanja određenog teritorija. Tijekom brončanog i željeznog doba u Istri, osim pećina, glavni oblik naselja bile su gradine kojih je kartirano oko 450, od kojih čak 85 ili 19 % nose svetačka imena. Na temelju terenskih istraživanja te korištenja podataka s povijesnih i suvremenih topografskih karata napravljen je detaljni razmještaj toponima i analiza njihove rasprostranjenosti s obzirom na dva fizička prostora, more i kopno, i dva jezična prostora, hrvatski i talijanski. Crkvice ili njihovi ostatci, ili samo toponimi sa svetačkim imenom, pokazuju kontinuitet života na određenom mjestu, kao i sigurnost koju su jamčile unutar svojih zidova. Najučestaliji hagiotoponim jest Sveta Marija i sve njezine
inačice (Sveta Marina).
Ključne riječi
Istra; prapovijest; gradine; hagiotoponimi
Hrčak ID:
191131
URI
Datum izdavanja:
20.12.2017.
Posjeta: 3.304 *