Povijest prirodnog plina u RH
Prvo ležište prirodnog plina u Hrvatskoj otkriveno je 1918. godine u mjestu Bujavica, čime je započelo razdoblje proizvodnje i korištenja plina koje traje gotovo 100 godina. Industrijska primjena prirodnog plina počinje 1925. godine u jednoj od prvih tvornica čađe i karbona izgrađenoj u neposrednoj blizini ležišta prirodnog plina u Bujavici. O gradnji plinovoda u Hrvatskoj prvi se put govorilo na Kongresu plinare u Zagrebu 20. veljače 1926. Podaci o tome mogu se pročitati u brošuri Rudolfa RAUKERA, direktora Međimursko petrolejsko d.d. pod nazivom O zemnom ulju i zemnom plinu u Zagrebu, izdanoj u Zagrebu 1927., U poglavlju Projekt plinovoda Bujavica-Zagreb Rauker, uz ostalo, piše: „Spomenuli smo prije znatne nalaze zemnog plina kod Bujavice, koji se ne mogu u punom opsegu koristonosno upotrijebiti. Taj bi mali slučaj mogao nestati, kada bi se oživotvorio projekt plinovoda Bujavica-Zagreb. Udaljenost od Bujavice do Zagreba iznosi 104 kilometra. Potrošnja plina grada Zagreba iznosila bi u prvoj budućnosti 16.000 kubika plina na dan… Tijekom deset godina Zagrebu bi se, iz dviju bušotina na Bujavici moglo isporučiti 70 milijuna kubika plina“. Za razliku od proizvodnje nafte, koja je u poslijeratnom razdoblju bila glavnim čimbenikom obnove zemlje, maloj proizvodnji plina i neznatnoj potrošnji nije se pridavalo posebno značenje. Izvori prirodnog plina u Bujavici bili su iscrpljeni, a plinske bušotine na Gojlu jedva su podmirivale potrebe kutinske Čađare, koja je naslijeđena još iz rata. Unatoč maloj potrošnji plina, u poduzeću Naftaplin razmišlja se o povećanju potrošnje, jer tada su već otkrivena i nova polja. Na prijedlog Josipa VUČKOVIĆA, tehničkog direktora, gradi se prvi plinovod od Janje Lipe do Zagreba dug 98 kilometara. Zagreb je dobio plin u prosincu 1955., kada je njegov gradonačelnik Većeslav HOLJEVAC otvorio zasun u pogonu Gradske plinare Zagreb, označivši time početak uporabe prirodnog plina kao energenta za kućanstva i industrijske pogone. Dopremljen je do grada prvim magistralnim plinovodom Janja Lipa– Zagreb dugačkim 98 kilometara i promjera 150 mm, koji se počeo graditi 1954. Kada je dovršena prva dionica, od Ivanić Grada do Zagreba, potkraj prosinca 1955., za glavni grad Hrvatske osigurane su prve količine tog energenta. Proizvodnja plina 1956. iznosila je tek 18 milijuna kubika. Razvoj transportnog sustava plinovoda započinje 1954. godine kada Naftaplin počinje graditi prvi plinovod u Hrvatskoj, Janja Lipa – Zagreb koji je dovršen 1959. godine. Izgradnjom plinovoda Rogatec – Zabok te povezivanjem s transportnim sustavom Slovenije osigurani su preduvjeti za uvoz plina iz Rusije koji započinje 1978. Podzemno skladište Plina PSP Okoli pušteno je u rad 1987. godine. Radni volumen skladišta vremenom je s početnih 350. mil. m3 povećan na 553. mil. m3. Društvo Plinacro d.o.o. osnovano je 2001. godine kao sastavni dio INA grupe, a samostalno društvo u stopostotnom vlasništvu Republike Hrvatske postaje 11. ožujka 2002. godine.
