Izvorni znanstveni članak

INSTITUCIJA CARINE U SREDNJOVJEKOVNOJ BOSNI

Goran Mijočević orcid.org/0000-0003-1545-5254 ; Filozofski fakultet Sveučilišta u Mostaru

Sažetak

Na području srednjovjekovne Bosne carine su, između ostaloga, predstavljale jednu od najvažnijih vrsta prihoda koje je srednjovjekovni vladar mogao ostvariti. Međutim, on je taj prihod počeo ostvarivati tek kada je i stvarno uveo naplatu carina u 14. stoljeću, odnosno od trenutka kada je došlo do institucionalne promjene. Naime, u sačuvanim poveljama bana Mateja Ninoslava ne spominju se nikakva davanja Dubrovčana banu, pa je vrlo vjerojatno da su Dubrovčani stečene povlastice neplaćanja desetine osiguravali kroz različite poklone, što je bilo i uobičajeno u tadašnjem svijetu kada se željelo steći naklonost nekoga vladara. Ovakav običaj (lat. consuetudo) održao se sve do dolaska na vlast bana Stjepana II. kada je na području Bosanske banovine uspostavljena naplata carina koja se nastavila i u vrijeme bana Tvrtka.
Bosanskomu vladaru uvođenje carina, shvaćenih kao „učinkovitih institucija“, više je odgovaralo negoli postojanje „neučinkovitih alternativa“. U postupku oblikovanja carina bosanski je vladar imao moć njihova stvaranja i ukidanja, međutim, u tome postupku nije bio sam. Tijekom vremena tom su se činu priključili i bosansko-humski velikaši koji su realno raspolagali tolikom moći da na svojim posjedima uvedu ili ukinu naplatu carina.

Ključne riječi

institucije; carine; srednji vijek; Bosna; Dubrovnik

Hrčak ID:

200628

URI

https://hrcak.srce.hr/200628

Datum izdavanja:

11.12.2017.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 1.931 *