Synthesis philosophica, Vol. 34 No. 1, 2019.
Izvorni znanstveni članak
https://doi.org/10.21464/sp34102
Interaktivna robna petlja
Vladimir Gvozden
; University of Novi Sad, Faculty of Philosophy, Zorana Đinđića 2, RS–21000 Novi Sad
Sažetak
Roba je prepoznata kao osnovna sastavnica našeg svijeta. Ako je naš odnos s robom kao strukturirajućim oblikom kapitalističkog društva aktualan proces subjektivna rada i razmjene značenja, onda pitanje povijesne ontologije postaje neizbježno. Povijesna ontologija znači da »konstituiramo sebe u mjestu i vremenu koristeći materijale distinktne i povijesno oblikovane organizacije« (I. Hacking). Ovo je istraživanje pokušaj interpretiranja robe putem ekstenzije dvaju koncepata koje je razvio Ian Hacking (efekt petlje, pravljenje ljudi) i njihovih veza s filozofskim pristupom ekonomiji. Efekt robne petlje stvara poseban ugođaj, posebne oblike povezivanja i razdvajanja, jednakosti i hijerarhije, zajednice i jednosti, slobode i afirmacije. Ovaj rad daje kratak povijesni pregled pojavljivanja robne petlje (od 1850. do 2001.) te izdvaja važnost strukturne određenosti kapitalizma (ideologija slobodnog tržišta, vlasništvo, državni mehanizmi, poseban tip kulture itd.). »pravljenje ljudi« unutar robne petlje pretpostavlja ljude koji broje, sudjeluju u marketizaciji, domišljaju tržište u svakoj situaciji, pounutruju osjećaj krivnje i odgovornosti pomoću kojih se opravdava tržište i, paradoksalno, budu bili spremni biti samo-poduzetnici, sudjelujući u pravljenju. Pokazuje se da suvremena doksa postaje očigledna iz perspektive robne petlje, premda stvara kontekst harmonije i reducira kompleksnost. Produbljivanjem analize otkrivamo interaktivne čvorove pri postojanom rastu stupnja intenzivnosti, ali i dvije, moguće produktivne, točke otpora (nejednakost, imigracija). Robna petlja ontološka je tkanina u kojoj su sve niti međusobno spletene, od političkih i ekonomskih do socijalnih i osobnih odnosa. Na kraju rada pokušavamo povezati Agambenov ideal profanacije s Hackingovim efektom upetljavanja. To vodi do zaključka da bi fantomska objektivnost robe trebala biti profanirana, što znači da se mora vratiti slobodnoj ljudskoj upotrebi.
Ključne riječi
roba; kapitalizam; profanacija; država; kultura; ekonomija; politika
Hrčak ID:
224033
URI
Datum izdavanja:
11.6.2019.
Posjeta: 3.669 *