Izvorni znanstveni članak
Uloga klasifikacijskoga sustava kod preuzimanja i obrade podataka za bibliometrijska istraživanja
Nikolaj Lazić
; Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Sažetak
Rezultati kvantitativnih i bibliometrijskih istraživanja, kao i odluke koje na temelju tih rezultata mogu proizaći i utjecati na određene politike, uvelike ovise o kvaliteti ulaznih podataka preuzetih iz bibliografskih i citatnih baza. Ova je tvrdnja izravno povezana s velikim brojem bibliometrijskih i scientometrijskih istraživanja koja nekritički preuzimaju podatke iz bibliografskih i citatnih baza WoS – Web of Science ili Scopus. U ovome istraživanju, koje je rađeno u okviru hrvatskoga nacionalnog projekta Research activity, collaboration and orientation in social sciences in Croatia and other post-socialist European countries – RACOSS, voditeljice dr. sc. Maje Jokić, analizirana je uloga klasifikacijskoga sustava kod preuzimanja i obrade podataka, odnosno donošenja zaključaka. Preuzeti bibliografski zapisi, objavljeni u 4 896 časopisa, rezultat su strategije pretraživanja znanstvene produktivnosti i citiranosti znanstvenika iz društvenih znanosti u 15 europskih postsocijalističkih zemlja (Bugarska, Hrvatska, Češka, Estonija, Mađarska, Latvija, Litva, Poljska, Rumunjska, Slovačka, Slovenija, Bosna i Hercegovina, Sjeverna Makedonija, Crna Gora i Srbija) od 1996. do 2013. godine. Scopus svoju klasifikaciju znanosti temelji na predmetnoj i sadržajnoj orijentaciji indeksiranih časopisa.
Različitost klasifikacijskoga sustava koji koristi Scopusovu klasifikaciju određene zemlje može dovesti do krive interpretacije na temelju prikupljenih podataka. U radu smo napravili analizu časopisa i radova, a usporedna analiza pripadnosti pojedinoga časopisa području društvenih znanosti rađena je na temelju Scopusa i hrvatske klasifikacije društvenih znanosti, koja se temelji na OECD Frascati fields of science. Nakon što su predmetni stručnjaci provjerili časopise i usporedili ih s klasifikacijskim sustavom koji se koristi u Hrvatskoj, početni uzorak za pouzdane bibliometrijske analize smanjio se na udio od 44 %. Pripadnost pojedinomu području rađena je na temelju predmetne i sadržajne orijentacije indeksiranih časopisa. Da bi se dobili radovi koji pripadaju samo društvenim znanostima, potrebno je, osim filtriranja pojedinih znanstvenih polja, i ručno provjeriti pripadnost časopisa određenomu području. Tako se, osim bitno manjega broja radova i časopisa, pojavila i bitna razlika i u citiranosti.
Cilj je ovoga istraživanja upozoriti istraživače na moguće i stvarne nedostatke ulaznih podataka koji se koriste za vrjednovanje na primjeru uzorka baze Scopus, koja je relativno pouzdan izvor podataka za bibliometrijska istraživanja.
Ključne riječi
Obrada podataka; bibliometrijska istraživanja; klasifikacijski sustavi
Hrčak ID:
230796
URI
Datum izdavanja:
9.7.2019.
Posjeta: 1.071 *