Izvorni znanstveni članak
https://doi.org/10.17113/ftb.58.01.20.6239
Primjena spektrofotometrijskog otiska u klaster analizi za određivanje podrijetla škroba
Nikola Sakač
; University of Zagreb, Faculty of Geotechnical Engineering, Hallerova 7, HR-42000 Varaždin, Croatia
Maja Karnaš
; Josip Juraj Strossmayer University of Osijek, Faculty of Agriculture, Vladimira Preloga 1, 31000 Osijek, Croatia
Jasminka Dobša
; University of Zagreb, Faculty of Organization and Informatics, Pavlinska 2, 42000 Varaždin, Croatia
Marija Jozanović
; Josip Juraj Strossmayer University of Osijek, Department of Chemistry, Cara Hadrijana 8/A, 31000 Osijek, Croatia
Vlatka Gvozdić
; Josip Juraj Strossmayer University of Osijek, Department of Chemistry, Cara Hadrijana 8/A, 31000 Osijek, Croatia
Elvira Kovač-Andrić
; Josip Juraj Strossmayer University of Osijek, Department of Chemistry, Cara Hadrijana 8/A, 31000 Osijek, Croatia
Marija Kraševac Sakač
; Josip Juraj Strossmayer University of Osijek, Department of Chemistry, Cara Hadrijana 8/A, 31000 Osijek, Croatia
Bojan Šarkanj
; University North, Dr Žarko Dolinar Square 1, 43000 Koprivnica, Croa
Sažetak
Botaničko podrijetlo škroba je od velike važnosti za primjenu u industriji i proizvodnji hrane jer može bitno utjecati na svojstva krajnjeg proizvoda. Trenutno dostupne mikroskopske metode za određivanje podrijetla škroba su dugotrajne. Škrob se sastoji od amiloze i amilopektina, čiji omjer ovisi o njegovom botaničkom podrijetlu. Trijodidni ioni se obično vežu za amilozu i amilopektin, a njihovo vezivanje ovisi o podrijetlu škroba. U ovom je istraživanju mjeren apsorpcijski spektar kompleksa škrob-trijodid različitih vrsta, kao što su pšenica, krumpir, kukuruz, raž, ječam, riža, tapioka i škrob nepoznatog podrijetla, te različitih sorata iste vrste. Svaki je uzorak škroba imao specifične parametre: maksimalnu valnu duljinu pika za kompleks škrob-trijodid (λmax/nm), maksimalnu promjenu apsorbancije pri λmax (ΔA) i pomak λmax prema uzorku škroba nepoznatog botaničkog podrijetla. Vidljivi je dio apsorpcijskog spektra (500-800 nm) za svaki uzorak škroba dao jedinstveni otisak, koji je zatim obrađen klaster analizom. Tom su analizom podaci razdvojeni u dva klastera, jedan klaster žitarica i drugi klaster krumpira, tapioke i riže. Unutar klastera škrobova žitarica u podklastere su se izrazito razdvojili škrobovi pšenice, ječma i raži od kukuruznih škrobova. Podaci o sortama dobro su se grupirali unutar istog podklastera. Predložena metoda, koja kombinira klaster analizu i podatke dobivene mjerenjem apsorbancije vidljivog dijela spektra kompleksa škrob-trijodid, uspješno je razvrstala škrobove na osnovi njihove pripadnosti vrstama te sortama unutar iste vrste. Metoda je jednostavnija i praktičnija za uporabu od standardnih dugotrajnih metoda.
Ključne riječi
botaničko podrijetlo škroba; kompleks škrob-trijodid; klaster analiza
Hrčak ID:
237527
URI
Datum izdavanja:
28.4.2020.
Posjeta: 1.342 *