hrcak mascot   Srce   HID

Izvorni znanstveni članak
https://doi.org/10.31299/hrri.56.1.8

Rezultati samoprocjene glasa nastavnika učenika bez teškoća i nastavnika učenika s posebnim obrazovnim potrebama u osnovnim školama

Zdravko Kolundžić   ORCID icon orcid.org/0000-0001-8995-0122 ; Studij Logopedija, Sveučilište u Rijeci
Katarina Pavičić Dokoza   ORCID icon orcid.org/0000-0002-9918-7906 ; Poliklinika za rehabilitaciju slušanja i govora SUVAG, Zagreb
Martina Ćužić ; Opća županijska bolnica Požega

Puni tekst: hrvatski, pdf (11 MB) str. 96-106 preuzimanja: 156* citiraj
APA 6th Edition
Kolundžić, Z., Pavičić Dokoza, K. i Ćužić, M. (2020). Rezultati samoprocjene glasa nastavnika učenika bez teškoća i nastavnika učenika s posebnim obrazovnim potrebama u osnovnim školama. Hrvatska revija za rehabilitacijska istraživanja, 56 (1), 96-106. https://doi.org/10.31299/hrri.56.1.8
MLA 8th Edition
Kolundžić, Zdravko, et al. "Rezultati samoprocjene glasa nastavnika učenika bez teškoća i nastavnika učenika s posebnim obrazovnim potrebama u osnovnim školama." Hrvatska revija za rehabilitacijska istraživanja, vol. 56, br. 1, 2020, str. 96-106. https://doi.org/10.31299/hrri.56.1.8. Citirano 17.05.2021.
Chicago 17th Edition
Kolundžić, Zdravko, Katarina Pavičić Dokoza i Martina Ćužić. "Rezultati samoprocjene glasa nastavnika učenika bez teškoća i nastavnika učenika s posebnim obrazovnim potrebama u osnovnim školama." Hrvatska revija za rehabilitacijska istraživanja 56, br. 1 (2020): 96-106. https://doi.org/10.31299/hrri.56.1.8
Harvard
Kolundžić, Z., Pavičić Dokoza, K., i Ćužić, M. (2020). 'Rezultati samoprocjene glasa nastavnika učenika bez teškoća i nastavnika učenika s posebnim obrazovnim potrebama u osnovnim školama', Hrvatska revija za rehabilitacijska istraživanja, 56(1), str. 96-106. https://doi.org/10.31299/hrri.56.1.8
Vancouver
Kolundžić Z, Pavičić Dokoza K, Ćužić M. Rezultati samoprocjene glasa nastavnika učenika bez teškoća i nastavnika učenika s posebnim obrazovnim potrebama u osnovnim školama. Hrvatska revija za rehabilitacijska istraživanja [Internet]. 2020 [pristupljeno 17.05.2021.];56(1):96-106. https://doi.org/10.31299/hrri.56.1.8
IEEE
Z. Kolundžić, K. Pavičić Dokoza i M. Ćužić, "Rezultati samoprocjene glasa nastavnika učenika bez teškoća i nastavnika učenika s posebnim obrazovnim potrebama u osnovnim školama", Hrvatska revija za rehabilitacijska istraživanja, vol.56, br. 1, str. 96-106, 2020. [Online]. https://doi.org/10.31299/hrri.56.1.8

Sažetak
Glasovne sposobnosti iznimno su važne za osobe koje svoj glas koriste kao sredstvo rada, posebice kod nastavnika koji se ističu kao podskupina vokalnih profesionalaca koja je izložena mnogim rizičnim čimbenicima za nastanak poremećaja glasa. Malo je poznato u kojoj mjeri specifičnosti učenika, u smislu dodatnih zahtjeva koje njihovo poučavanje stavlja pred nastavnika, mogu negativno utjecati na vokalne sposobnosti nastavnika. Pritom se poglavito misli na razliku u načinu vokalne prezentacije nastavnika koji rade s učenicima bez teškoća i učenicima s posebnim obrazovnim potrebama u redovnim školama. U ovom istraživanju ispitane su dvije skupine: nastavnici koji rade u redovnoj osnovnoj školi s učenicima bez teškoća (N = 40) i nastavnici koji provode redovni program s učenicima koji imaju poremećaje komunikacije, jezika, govora i/ili oštećenje sluha (N = 30). Cilj je ispitati samopercepciju teškoća uzrokovanih poremećajem glasa između dviju skupina nastavnika na VHI (Indeks vokalnih teškoća) te utvrditi moguću prediktivnost kronološke dobi, godina staža, spola i pozitivne anamneze na rezultate samoprocjene. Dobiveni rezultati pokazuju kako su statistički značajne razlike između dviju skupina nastavnika prisutne na podljestvici VHI-emocionalno u smislu lošijih rezultata nastavnika učenika bez teškoća, dok na drugim dvjema podljestvicama i ukupnom rezultatu ne postoje statistički značajne razlike. Regresijskom analizom potvrđena je prediktivnost pozitivne anamneze na rezultate VHI. Rezultati ovog istraživanja potvrđuju manju pojavnost poremećaja glasa unutar skupine nastavnika koji rade s učenicima s posebnim obrazovnim potrebama. Manja prevalencija i incidencija poremećaja glasa vjerojatno je posljedica boljih znanja o produkciji i higijeni glasa, manjeg broja učenika u razrednim odjeljenjima te korištenje elektroakustičkih uređaja tijekom nastave. No s obzirom na mali uzorak ispitanika i samo rezultate samoprocjene sudionika istraživanja, buduća istraživanja trebala bi uključiti veći uzorak i objektivnije varijable u cilju provjere rezultata ovog istraživanja i implikacija koje iz njega proizlaze.

Ključne riječi
VHI; poremećaji glasa; nastavnici; učenici s posebnim obrazovnim potrebama

Hrčak ID: 240190

URI
https://hrcak.srce.hr/240190

[engleski]

Posjeta: 461 *