Izvorni znanstveni članak

Ecclesia Naronitana/Prostor i granice

Jakov Vučić

Sažetak

Narona, jedan od najznačajnijih antičkih gradova na istočnom Jadranu, postala je u kasnoj antici značajno biskupsko središte. Jedini pisani spomen naronitanske biskupije nalazi se u aktima salonitanskih crkvenih sabora iz godina 530. i 533. U literaturi su zastupljene različite ocjene autentičnosti tih akata. Autor rada pristaje uz prevladavajuće mišljenje da su akta, premda su prepisivanjem dijelom izmijenjena, ipak autentična. U ovom radu pokušavaju se na temelju ranijih administrativnih podjela, podataka iz akata salonitanskih crkvenih sabora i zemljopisnih značajki prostora omeđiti granice naronitanske biskupije. Prema pretpostavci autora ona se protezala na teritorij agera kolonije Narone s otocima Mljetom, Lastovom i Korčulom. Uz taj prostor unutar granica biskupije nalazilo se i Makarsko primorje, teritorij municipija Nove, područje oko Mostara i teritorij municipija Diluntum. Godine 533. osnivanjem novih biskupija Muccur i Sarsenterum, područje koje je obuhvaćala naronitanska biskupija značajno se smanjilo.

Ključne riječi

salonitanski crkveni sabori; naronitanska biskupija

Hrčak ID:

2525

URI

https://hrcak.srce.hr/2525

Datum izdavanja:

1.12.2005.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 4.548 *