Izvorni znanstveni članak
https://doi.org/10.17234/Croatica.65.1
POGLED NA JEZIK PJESNIŠTVA „LIBRA OD MNOZIJEH RAZLOGA“ U KONTEKSTU HRVATSKIH MEĐUDIJALEKTNIH ADAPTACIJA 16. STOLJEĆA
Vera Blažević Krezić
orcid.org/0000-0001-6350-8061
; Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Filozofski fakultet
Ivana Eterović
; Sveučilište u Zagrebu, Filozofski fakultet
Sažetak
U hrvatskome ćiriličkom korpusu važno mjesto zauzima dubrovačka sastavnica u kojoj je rukopisna ćirilička tradicija njegovana stoljećima i koja obuhvaća tekstove različitih funkcionalnih registara, posebice bogata u 16. stoljeću. Među opsežnijim tekstovima dubrovačke ćiriličke pismenosti nalazi se i „Libro od mnozijeh razloga“, zbornik pretežno nabožnoga sadržaja iz 1520. godine. Objavljujući ga u cijelosti prije stotinjak godina, Milan Rešetar ustvrdio je da su njegovi članci nastali pod utjecajem različitih predložaka „okrenutih“ na dubrovački govor: glagoljičkih na narodnome i ćiriličkih na crkvenoslavenskome jeziku te talijanskih, a pronašao je čak i kajkavski utjecaj. Takvo „okretanje na dubrovački“ nije isključiva značajka „Libra od mnozijeh razloga“, već je međudijalektna adaptacija potvrđena i u drugim hrvatskim tekstovima 16. stoljeća. U ovome radu prikazuju se razine čakavsko-štokavske prilagodbe u jeziku „Libra“ na primjeru dviju njegovih pjesama, a potom uspoređuju s drugim primjerima čakavsko-štokavskih i čakavsko-kajkavskih prilagodbi iz 16. stoljeća, čime se teži dati prilog boljem razumijevanju odnosa među hrvatskim narječjima i dijalektima u ranome novovjekovlju.
Ključne riječi
hrvatski jezik; 16. stoljeće; ćirilica; Dubrovnik; „Libro od mnozijeh razloga“; pjesništvo; međudijalektna adaptacija; horizontalni prijevod
Hrčak ID:
272494
URI
Datum izdavanja:
18.2.2022.
Posjeta: 870 *