Izvorni znanstveni članak
https://doi.org/10.33128/ag.84.3.1
Pogodnost poljoprivrednog zemljišta za natapanje i manjak vode u tlu pri uzgoju važnijih poljoprivrednih kultura na području Međimurske županije
Stjepan Husnjak
; Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska
Ivan Šimunić
; Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska
Vladimir Kušan
orcid.org/0009-0006-1303-2951
; OIKON d.o.o. – Institut za primjenjenu ekologiju, Zagreb, Hrvatska
Danijela Jungić
orcid.org/0000-0002-1121-4827
; Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska
Ivan Magdić
; Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska
Sažetak
Cilj rada je ukazati na nedovoljno iskorištene agroekološke potencijale u razvoju poljoprivrede Međimurske županije u uvjetima aktualnih klimatskih promjena. Resursi poljoprivrednog zemljišta utvrđeni su na temelju postojeće karte poljoprivrednog zemljišta RH mjerila 1:50.000. Pogodnost poljoprivrednog zemljišta za natapanje prikazana je na temelju Namjenske pedološke karte Međimurske županije mjerila 1:50.000. Osnovne značajke klime te manjak vode u tlu prikazani su za kukuruz, kupus, krumpir i jabuku, a utvrđeni su zasebno za prvo razdoblje 1981.-1999., te za drugo razdoblje 2000.-2021. Pri tome je referentna evapotranspiracija utvrđena prema Penman-Monteith metodi, a bilanca oborinske vode u tlu prema Palmer metodi korištenjem programa Hidrokalk. Manjak vode u tlu utvrđen je iz razlike potencijalne evapotranspiracije kultura i aktualne evapotranspiracije. Od ukupnih 48.882,0 ha poljoprivrednog zemljišta Međimurske županije, koristi se oko 82 % a ne koristi oko 18 %. Korištenog zemljišta u privatnom je vlasništvu 89,2 %, u državnom 4,8 %, a u mješovitom 6 %. Nekorištenog zemljišta u privatnom je vlasništvu 86,4 %, u državnom 11,9 %, a u mješovitom 1,7 %. Na korištenom poljoprivrednom zemljištu najviše je zastupljeno tala P-2 klase pogodnosti za natapanje (72,5 %), potom N-1 klase (18,4 %), P-3 klase (9,0 %) i P-1 klase (0,1 %). Kod nekorištenog zemljišta dominiraju tla P-2 klase (50,8 %), potom N-1 klase (35,3 %) te P-3 klase (13,9 %). Višegodišnja prosječna godišnja količina oborina u drugom klimatskom razdoblju bila je za 56,6 mm manja, a temperatura zraka za 0,9 ºC viša u odnosu na prvo klimatsko razdoblje. U vegetacijskom razdoblju (IV-IX mjesec) drugog klimatskog razdoblja prosječna količina oborina bila je također manja i to za 24,5 mm a temperatura zraka viša za 0,9 ºC u odnosu na prvo klimatsko razdoblje. U sušnim godinama, odnosno kod 75 % vjerojatnosti oborina, višegodišnja prosječna godišnja količina oborina u drugom klimatskom razdoblju bila je za 108,7 mm manja a temperatura zraka za 0,9 ºC viša u odnosu na prvo klimatsko razdoblje. U vegetacijskom razdoblju prosječna količina oborina u drugom klimatskom razdoblju bila je manja za 74 mm, dok je temperatura zraka bila viša za 0,6 ºC u odnosu na prvo klimatsko razdoblje. U drugom klimatskom razdoblju tijekom vegetacije utvrđeni je veći manjak vode u tlu u odnosu na prvo razdoblje. U prosječnim godinama najveća razlika u manjku vode između dva razdoblja, utvrđena je kod jabuke (48,7 mm) a najmanja kod kupusa (38,5 mm). Kod sušnih godina najveća je razlika manjka vode između dva razdoblja utvrđena također kod jabuke (129 mm), dok je kod ostalih kultura utvrđena podjednaka razlika (oko 116 mm). Kako bi se nadoknadio manjak vode u tlu nužno je na području Međimurske županije planirati primjenu natapanja.
Ključne riječi
poljoprivredno zemljište; vlasništvo; pogodnost; natapanje; Međimurska županija
Hrčak ID:
293362
URI
Datum izdavanja:
7.2.2023.
Posjeta: 964 *