Geoadria, Vol. 29 No. 1, 2024.
Izvorni znanstveni članak
https://doi.org/10.15291/geoadria.4451
Sukob geopolitičkog diskursa na primjeru geografskog imena otoka Lokruma
Julijan Sutlović
orcid.org/0009-0005-7843-5383
; Sveučilište u Zadru, Odjel za geografiju, Zadar, Hrvatska
*
* Dopisni autor.
Sažetak
Sukob geopolitičkog diskursa prikazan je na primjeru različitih geografskih imena otoka Lokruma na ranonovovjekovnim pomorskim kartama i u peljarima. Analizirajući geopolitičku dinamiku između Mletačke Republike i Dubrovačke Republike, istraživanje ističe da geografska imena (toponimi) odražavaju i utječu na teritorijalne ambicije i političke narative. Metodološki pristup obuhvaća komparativnu kvalitativnu analizu povijesnih kartografskih izvora i navigacijskih priručnika, interdisciplinarnim pristupom koji uključuje suvremene istraživačke paradigme, poput prekograničnosti, imagologije, kulturne geografije i geopolitičkog diskursa, kako bi se istražila upotreba toponima u kontekstu različitih čimbenika kao što su politička ideologija i kartografska tradicija. Rezultati otkrivaju da je imenovanje otoka Lokruma različitim imenima, kao što su: Lacroma, Croma i sl. te Scoglio di San Marco, služilo kao alat za afirmaciju dominacije i oblikovanje političkog diskursa. Posebna pažnja posvećena je ulozi toponima kao sredstva političke i kulturne hegemonije, prikazujući kako su se moćne države koristile kartografijom za opravdanje svojih teritorijalnih pretenzija. Analiza pokazuje kako kartografski prikazi ne samo da reflektiraju, već i aktivno sudjeluju u konstruiranju i perpetuaciji ideoloških narativa. Istraživanje pridonosi širem razumijevanju načina funkcioniranja kartografije i toponimije kao instrumenata unutar geopolitičkog diskursa, pružajući nove uvide u geopolitičke procese.
Ključne riječi
geopolitički diskurs; toponim; otok Lokrum; Jadransko more; povijest kartografije; pomorske karte
Hrčak ID:
323102
URI
Datum izdavanja:
30.6.2024.
Posjeta: 145 *