Skoči na glavni sadržaj

Izvorni znanstveni članak

KLAONIČKA VRIJEDNOST ODABRANIH VRSTA PERNATE DIVLJAČI

Vladimír Večerek ; Fakultet za veterinarsku higijenu i ekologiju, Veterinarsko i farmaceutsko Sveučilište Brno, Češka republika
Vlasta Šerman ; Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska
František Vitula ; Fakultet za veterinarsku higijenu i ekologiju, Veterinarsko i farmaceutsko Sveučilište Brno, Češka republika
Eva Straková ; Fakultet za veterinarsku higijenu i ekologiju, Veterinarsko i farmaceutsko Sveučilište Brno, Češka republika
Pavel Suchý ; Fakultet za veterinarsku higijenu i ekologiju, Veterinarsko i farmaceutsko Sveučilište Brno, Češka republika
Nora Mas ; Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska
Zdenko Lukac ; Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva, Osječko-Baranjska županija, Đakovo, Hrvatska


Puni tekst: hrvatski pdf 320 Kb

str. 335-344

preuzimanja: 553

citiraj


Sažetak

Cilj ovog rada bila je usporedba klaoničkog randmana i randmana značajnih organa i tkiva između šest vrsta pernate divljači: divljeg purana (Meleagris gallopavo), biserke (Numida meleagris), čukare (Alectoris chucar), japanske prepelice (Coturnix coturnix japonica), običnog fazana (Phasianus colchicus) i trčke skvržulje (Perdix perdix). U svrhu istraživanja u siječnju 2007. godine od svake je vrste zaklano i analizirano10 ptica (5 mužjaka i 5 ženki). Navedena pernata divljač uzgojena je pod istim uvjetima u uzgajalištu peradi u Jinačovice (Češka republika), u uzgojnom centru u sklopu Veterinarskog i farmaceutskog fakulteta Sveučilišta u Brnu. Pernata divljač uzgajana je u volijerama s istovjetnim sustavom hranjenja i pojenja, a za istraživanje odabrana je metodom slučajnog izbora. Odmah nakon odabira pernata divljač je izvagana, zaklana i klaonički obrađene na klasičan način, slično kao i pilići u tovu. Posebna pozornost posvećena je masi trupa, vrata, srca, jetre, želuca, abdominalne masti, prsnih mišića, bataka (s kožom i bez kože), zabataka, te muskulaturi zabataka i bataka. Na temelju dobivenih podataka, s obzirom na živu masu pernate divljači izračunat je klaonički randman i randman pojedinačnih organa i tkiva. Iz dobivenih rezultata istraživanja proizlazi da su razlike u klaoničkom randmanu i randmanu istraživanih organa i tkiva meču pojedinim vrstama pernate divljači značajne (P< 0,05). Najveći klaonički randman utvrđen je kod prepelica (71,14 %), nešto niži kod biserki (70,61 %), običnog fazana (69,74 %), trčke skvržulje (69,09 %) i čukare (68,92 %), a najniži kod divljeg purana (67,99 %). Značajne razlike (P<0,05) meču prosječnim vrijednostima dokazane su između prepelice i purana, prepelice i čukare, biserke i purana te biserke i čukare. Na sličan način razmatrane su i razlike između pojedinačnih vrsta pernate divljači u pogledu pokazatelja kakvoće klaonički obrađenog trupa.

Ključne riječi

klaonička vrijednost, pernata divljač

Hrčak ID:

32757

URI

https://hrcak.srce.hr/32757

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 1.365 *