Filozofska istraživanja, Vol. 45 No. 2, 2025.
Izvorni znanstveni članak
https://doi.org/10.21464/fi45204
Kantova kritika bolesnog uma. Onomastičke distinkcije i dijetetičke sugestije
Damir Smiljanić
; Univerzitet u Novom Sadu, Filozofski fakultet, Dr Zorana Đinđića 2, RS–21000 Novi Sad
Sažetak
Godinu dana poslije velike obljetnice – obilježavanja tristogodišnjice rođenja Immanuela Kanta – vrijeme je baciti malo trezveniji pogled na velikog mislioca. Kant uživa ugled utemeljitelja kritike uma kao načina određivanja granica moći spoznaje. Međutim, Kant se bavio i situacijama kada se doslovno »skrene s uma«: mentalne slabosti i bolesti zbog kojih je ugrožen osobni integritet. Kant je u nekoliko navrata posvetio pažnju ovim problematičnim pojavama, posebno s obzirom na štetu koju spoznajne moći mogu pretrpjeti zbog tih oboljenja. Autor analizira Kantove tekstove u kojima se bavi »bolestima glave« i prepoznaje crte jedne sasvim drugačije kritike čiji je zadatak što jasnija pojmovna distinkcija i deskripcija navedenih bolesti. Opis bolesti u ovom slučaju može imati i negativne etičke implikacije, kao što to pokazuje pejorativna upotreba izraza kojima se označavaju psihički oboljele osobe. Stoga, autor preispituje Kantov diskurs s obzirom na potrebu za etički senzitivnim jezikom. Ujedno se pokazuje da Kantovo razmatranje mentalnih bolesti ima i medicinsku pozadinu, što je uvjetovano biografskom okolnošću da je Kant – prema vlastitom priznanju – patio od hipohondrije. Cilj je rada pokazati je li se Kant, i na koji način, izborio s »drugom stranom uma« (Hartmut i Gernot Böhme).
Ključne riječi
Immanuel Kant; mentalne bolesti; onomastika; dijetetika; hipohondrija; kritika jezika
Hrčak ID:
335472
URI
Datum izdavanja:
25.9.2025.
Posjeta: 602 *