Stručni rad
Lutherova reformacija
Bruno Matej Ljutić
; Filozofski fakultet Osijek
Sažetak
Protestantska reformacija jedan je od značajnijih fenomena koji je potresao Europu 16. stoljeća. Poklopio se s vrhuncem renesanse u Italiji i proširio na gotovo sve europske zemlje. Glavni uzroci nastanka reformatorske misli problemi su s kojima se suočavala katolička Crkva tog doba, točnije, problemi s kojima se, prema mišljenju mnogih, nije htjela suočiti. Nemoral, nepoznavanje Biblije i Božjih zapovijedi te prodaja oprosta naveli su sumnjičavog augustinskog redovnika Martina Luthera da se suprotstavi Crkvi. Tako je i bilo sudbonosnog 31. listopada 1517. godine kada je navodno na vrata crkve u Wittenbergu pribio svojih prepoznatljivih 95 teza. Njegove, za to vrijeme radikalne ideje, privukle su pažnju svih, od malih seljaka do visokih staleža njemačkih gradova. Privukle su i pažnju najmoćnije vjerske figure u Europi, pape Lava X., koji je u to vrijeme bio zauzet preuređenjem Rima u raskošni sveti grad. Kada je shvatio da je Luther ozbiljan i da ne namjerava povući svoje teze, Lav X. ekskomunicirao je Luthera, a na Saboru u Wormsu pred novim carem Luther se potvrdio kao krivovjernik odbivši povući sve što je rekao protiv Crkve. Tako je krenuo nezaustavljiv val reformacije koji je okupio razne intelektualce koji su dijelili stajališta s Lutherom, ali koji su i imali loša iskustva s Crkvom. Zahvaljujući brzini njemačkih tiskara nastali su brojni pamfleti, brošure i književna djela u borbi protiv „vuka u janjećoj koži” koji zavodi brojne vjernike i šalje ih u vječnu propast. Ubrzo su mnogi u čitavoj histeriji vidjeli priliku da se politički osamostale i riješe utjecaja biskupa i klera, pa je tako započeo val sekularizacije i preuzimanja crkvene imovine. Ovi procesi proširili su se i na druge zemlje poput Engleske, Švedske i Francuske. U toj proturimskoj atmosferi Karlo V. pokušao je uravnotežiti apetite i katolika i protestanata, ali nije uspio izbjeći sukobe. Zato se javila težnja da se pomoću raznih koncila riješe razmirice između protestanata i katolika. Jedan takav koncil održan je u Tridentu, no ta kratka epizoda nije išla u korist Crkvi jer su se podjele između katolika i protestanata još više učvrstile. Tek je Augsburški mir donio određena rješenja i službeno priznao protestantsku vjeru u carstvu prema načelu cuius regio, eius religio. Najpoznatiji sukob 16. stoljeća nastavio se i nakon toga, a svoj vrhunac doživio je za vrijeme Tridesetogodišnjeg rata, velikog europskog sukoba koji je nametnuo brojna pitanja, ali je i konačno potaknuo europske vladare da riješe religijsko pitanje tada staro već 130 godina.
Ključne riječi
Martin Luther; reformacija; katolička Crkva; nemoral; Devedeset i pet teza; sekularizacija; tisak; Karlo V.; Tridentski koncil; Augsburški mir; Tridesetogodišnji rat
Hrčak ID:
335936
URI
Datum izdavanja:
6.6.2025.
Posjeta: 114 *