Skoči na glavni sadržaj

Pregledni rad

https://doi.org/10.21857/y54jof5d0m

RAZGLEDNICA VATROSLAVA JAGIĆA I IZGUBLJENA SKULPTURA IVANA GUNDULIĆA U VARAŽDINU1

Ana Kaniški


Puni tekst: hrvatski pdf 3.960 Kb

str. 117-142

preuzimanja: 119

citiraj

Puni tekst: engleski pdf 3.960 Kb

str. 141-142

preuzimanja: 63

citiraj


Sažetak

Razglednica koju je slavist Vatroslav Jagić poslao svojoj supruzi Sidoniji sadrži
niz višeslojnih informacija koje su kao tkanina nastale sabijanjem i ukrštanjem
vizualnoga i tekstualnoga sadržaja. Ispreplitan je od trenutka njezine proizvodnje
sve do slanja u varaždinskome poštanskom uredu 6. kolovoza 1910. godine za Spital
am Semmering, mjestašce u austrijskoj Štajerskoj. Razglednica je izrađena od
naknadno koloriranoga svjetlotiska na kartonu, čiju je poleđinu s linijama i podacima
otisnuo Srećko Hartmann, vlasnik knjižare, papirnice i knjigovežnice u Ulici
Ivana Gundulića br. 7. Jagić je podatke o primateljici i poruku supruzi ispisao ljubičastom
olovkom. Neutvrđeni varaždinski fotograf najvjerojatnije je izradio svjetlotisak
s prikazom istočnoga pročelja zgrade varaždinskoga narodnog kazališta. Ovjekovječio
je izgled pročelja prije nego što je nadograđena i pregrađena (1948.-
1955.). Ovjekovječio je Skulpturu Ivana Gundulića koja je stajala u središnjoj niši
pročelja. Odluku o postavljanju kipa donijelo je Gradsko poglavarstvo Varaždin na
sjednici 27. kolovoza 1872. godine na prijedlog potomka slavnoga mjesnog trgovca
i dobročinitelja Samuela Louisa Mosingera: sina Ljudevita ili, vjerojatnije, privatnika
Moritza (Mavra) Mosingera (Varaždin?, 1832. – Varaždin, 12. sječnja 1901.).
Štoviše, gradski su oci izvedbu skulpture neznanoga autora povjerili Hermannu
Helmeru, projektantu kazališne zgrade. Razlog koji je naručitelja ponukao da predloži
postaviti kip moguće je povezan s funkcijom zgrade i popularnošću pjesnika Gu ndulića u XIX. stoljeću kao simbolom hr v a t s k o g a n a cionalnog identiteta. Razglednica
se vratila u Varaždin 1938., kada je Stanka Rešetar dio prepiske svojega
oca darovala Gradskome muzeju. Posljednji je put putovala 1968. godine u Državni
arhiv. Ondje se čuva kao dokaz o proizvođačima, pošiljatelju i njegovom odnosu sa
suprugom, urbanizmu Jagićeva rodnoga grada od druge polovice XIX. do sredine
XX. stoljeća, te o izgubljenoj skulpturi i pojedincu koji je potaknuo da se njome
uresi najznačajnija historicistička zgrada u Varaždinu.

Ključne riječi

razglednica; Vatroslav Jagić; Varaždin; Ivan Gundulić; skulptura na otvorenom; Mosinger.

Hrčak ID:

342927

URI

https://hrcak.srce.hr/342927

Datum izdavanja:

31.12.2025.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 419 *