Pregledni rad
https://doi.org/10.33128/k.67.2.3
Svinjogojska proizvodnja u Hrvatskoj – analiza stanja i perspektive
Danijela Samac
orcid.org/0000-0001-9277-3710
; Fakultet agrobiotehničkih znanosti Osijek, Sveučilište J. J. Strossmayera u Osijeku, Osijek, Hrvatska
Zoran Luković
orcid.org/0000-0001-5447-3637
; Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska
Kristina Gvozdanović
; Fakultet agrobiotehničkih znanosti Osijek, Sveučilište J. J. Strossmayera u Osijeku, Osijek, Hrvatska
Dubravko Škorput
; Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska
Dalida Galović
orcid.org/0000-0002-2162-3499
; Fakultet agrobiotehničkih znanosti Osijek, Sveučilište J. J. Strossmayera u Osijeku, Osijek, Hrvatska
Vladimir Margeta
; Fakultet agrobiotehničkih znanosti Osijek, Sveučilište J. J. Strossmayera u Osijeku, Osijek, Hrvatska
Sažetak
Svinjogojska proizvodnja u Republici Hrvatskoj doživjela je zadnjih desetljeća značajne promjene kako u proizvodnome i organizacijskom smislu, tako i u provedbi uzgojno-selekcijskih postupaka. Činjenica je da se obujam proizvodnje i ukupan broj svinja značajno smanjio, a razlozi navedenoga stanja leže u posljedicama ratnoga stanja, neadekvatnoj prilagodbi tržišnim uvjetima poslovanja, izloženosti globalnim tržišnim i biosigurnosnim rizicima te u nedostatku jasne vizije nositelja agrarne politike u strateškome pozicioniranju svinjogojstva kao jedne od najznačajnijih poljoprivrednih grana u nas. Značajni doprinos razvoju svinjogojstva ima provedba uzgojno-selekcijskih postupaka. Temelji nacionalnoga uzgojnog programa u svinjogojstvu postavljeni su sredinom 90-ih godina prošloga stoljeća, a uz manje izmjene i dopune te promjenu načina genetskoga vrjednovanja životinja primjenjuje se i danas. U posljednjih 20 godina svinje se u nacionalnome uzgojnom programu vrjednuju BLUP-om ili metodom najboljega linearnog nepristranog predviđanja koja je zamijenila dotad korištene selekcijske indekse. Uslijed primjene genetske evaluacije BLUP-om došlo je i do značajnih promjena u strukturi populacije i genetskome sastavu svinja. Tijekom protekloga razdoblja došlo je i do značajnijega povećanja uzgoja autohtonih pasmina svinja, turopoljske svinje, crne slavonske svinje te banijske šare svinje, a sve više se uzgaja i tradicionalna pasmina mangulica. Opstanak ovih pasmina temelji se na programima uzgoja i genetske revitalizacije, a uzgajivačima se dodjeljuju financijske potpore kako bi se potaknula reprodukcija ovih pasmina i spriječio njihov nestanak. Općenito se može reći da svinjogojstvo u Hrvatskoj ima perspektivu te da se trenutačno stanje može popraviti ako se definiraju jasne strateške odrednice i hrvatsko svinjogojstvo transformira u smjeru održivih proizvodnih sustava koji će se temeljiti na standardizaciji i visokoj finalizaciji svinjetine, prije svega brojnim zaštićenim i tradicionalnim proizvodima te gastronomskim kanalima turističkog sektora.
Ključne riječi
svinje; selekcijski postupci; proizvodni sustavi; autohtone pasmine; održivost
Hrčak ID:
343800
URI
Datum izdavanja:
12.1.2026.
Posjeta: 325 *