Ivan MACAN, Temelji opće etike, uredili Ivan Šestak i Ante Belić, Zagreb, Fakultet filozofije i religijskih znanosti Sveučilišta u Zagrebu, 2025, 102 str.
Dan Đaković
dan.djakovic@ffrz.unizg.hr
Ivan Macan, hrvatski je katolički svećenik, isusovac i filozof. Rodio se u Svetojurskom Vrhu, općina Pregrada, 29. lipnja 1939., a preminuo u Zagrebu 17. rujna 2015. godine. Maturirao je na Nadbiskupskoj klasičnoj gimnaziji u Zagrebu. U Družbu Isusovu stupio je 1956. godine, nakon čega je uslijedila uobičajena duhovno-intelektualna formacija jednog isusovca, koja ga je 1968. dovela do svećeničkog ređenja. Trogodišnji studij filozofije završio je na Filozofskom institutu Družbe Isusove na Jordanovcu u Zagrebu, a četverogodišnji studij teologije na Teološkom fakultetu Sveučilišta u Innsbrucku u Austriji. Na istom je učilištu najprije magistrirao te potom 1974. godine i doktorirao iz filozofije disertacijom o teoriji značenja Ludwiga Wittgensteina. Mentor mu je bio matematičar i filozof češkoga podrijetla, isusovac Vladimir Richter (1925-2013).
Macan je predavao filozofske predmete u Zagrebu i Sarajevu, bio je ravnatelj Filozofsko-teološkog instituta te dekan Filozofskog fakulteta Družbe Isusove. Bio je i predsjednik Hrvatskoga filozofskog društva, rektor isusovačkoga Kolegija sv. Josipa te provincijal Hrvatske pokrajine Družbe Isusove. Njegovi studenti ga pamte kao čovjeka široke kulture i pristupačnoga profesora, a redovnička subraća kao čovjeka od povjerenja. Autor je nekoliko knjiga te većeg broja znanstvenih članaka i priloga. Bavio se i praktičnom filozofskom tematikom te je 2002. izdao i priručnik o socijalnoj etici pod naslovom Socijalna etika i druge studije.
Kako Macan shvaća etiku u temeljnom smislu? Ako je etika praktična znanost, ona pripada u red znanosti različit od metafizike, teodiceje, kozmologije i filozofske antropologije. Navedene znanosti ne uključuju nikakav imperativ jer su teorijske. Neku srodnost etika ima s logikom i estetikom jer su i one normativne, no jedino etika zapovijeda kategorički. Zato etika zauzima prvo mjesto među praktičnim znanostima. U svojem raspravljanju etičkog problema, Macan se ograničava na temeljne crte opće etike. Obrađuje najprije moralnu vrijednost, njezinu bit i normu kao i ontološki temelj moralnog reda. Zatim razmatra glavne termine objektivnog moralnog reda: zakon i pravo te savjest kao temelj subjektivnog moralnog reda. Na koncu istražuje kakav odnos ima moralnost prema ljudskoj sreći.
Rukopis profesora Ivana Macana pod naslovom Temelji opće etike koji dosad nije bio objavljen, originalno je bio priručnik koji je ponajprije bio namijenjen kao pomagalo slušačima, studentima filozofije, a sada kao objavljena knjiga može pomoći i svima onima koji su zainteresirani za etička pitanja. Sastavljena je – s obzirom na raspored građe i stavove kršćanske etike kojima se autor potpuno priklanja – prema djelu francuskog isusovca i dugogodišnjeg profesora etike na Papinskom sveučilištu Gregoriana u Rimu Josepha de Financea Ethica generalis (editio tertia, emendata et aucta, Romae 1966).
Autor je ipak o temeljnim etičkim pitanjima konzultirao i literaturu napisanu kod nas, ali koja je u vrijeme nastanka rukopisa uglavnom polazila s marksističkog stajališta, što je uvijek nanovo zahtijevalo zauzimanje stava s kršćanskog stajališta. Čitav spis sastavljen je sumarno i bez zalaženja u široke rasprave, ali spomenuta su ipak sva glavna etička pitanja kojima Macan prilazi filozofski, odnosno tražeći njihovo racionalno utemeljenje i obrazloženje. Stoga knjiga može biti od koristi čak i onim čitateljima koji nisu studirali filozofiju i koji ne moraju o tome polagati ispite, a pogotovo znanstvenoj i široj intelektualnoj javnosti te studentima različitih disciplina iz područja društveno-humanističkih znanosti.
Knjiga Temelji opće etike se sastoji od glavnog dijela u kojem je sedam poglavlja kako ih je sadržavao izvorni rukopis. Glavnom dijelu knjige tj. tekstu opće etike, priređivači – Ivan Šestak i Ante Belić – pridodali su tri Macanova teksta (Čovjek na putu od malenosti do svetosti; Čovjek – prijatelj i neprijatelj; Učitelji a ne zavodnici) koji su već prije objavljeni u časopisu Obnovljeni Život, a koji svojom antropološko-etičkom naravi dodatno osvjetljavaju temeljne teze rukopisa.
S obzirom na širinu i bogatstvo etičkih tema kojima se knjiga bavi, pristup omogućuje kritičku i komparativnu analizu tekstova i koncepata kao i razumijevanje složenih značenja te aktualizaciju starih tekstova u kojima se otkriva aktualnost za naše vrijeme, što knjigu čini razumljivom i pristupačnom velikom krugu suvremenih čitatelja. Jezik i stil sasvim su prikladni za publiku kojoj je knjiga namijenjena. Tekst je tematski koherentan s pristupom koji je svojstven za filozofsku etiku koja čitatelje potiče na dublje promišljanje.
Ovo djelo pruža dubok uvid u različite i vrlo složene životne, filozofske i etičke ideje i probleme. Autor na originalan i filozofski prozračan način stavlja u fokus suvremenog čitatelja dijalog o najvećim životnim temama kao što su: ljudsko djelovanje, moralna vrijednost, etičke norme, vrijednosti, nepromjenjivost i univerzalnost moralnih normi, utemeljenje morala, pravo, altruizam, eudajmonizam, savjest, sreća, prijateljstvo, sloboda, svetost itd. Na kraju, knjiga je obogaćena i Macanovom biografijom iz pera Ivana Šestaka, prigodom 10. obljetnice Macanova preminuća, te literaturom i kazalom imena.