Pregledni rad
https://doi.org/10.31141/zrpfs.2025.62.158.627
Ustavnopravni položaj Kraljevine Slavonije (regnum ili ducatus vel banatus)
László Heka
; Pravni fakultet Sveučilišta u Szegedu
Sažetak
U ovom radu analiziramo ustavnopravni položaj Slavonije i pokušavamo odgovoriti na pitanje je li ona doista bila regnum, to jest kraljevstvo. Smatramo da je naziv regnum vezan uz instituciju ugarskog mlađeg kralja (rex junior), koji je bivao okrunjen za života svoga oca (rex seniora) i samostalno je vladao u Hrvatskoj i Dalmaciji ili Slavoniji. S obzirom da je on bio rex, to je zemlja kojom je vladao nazivana regnum. Slavonija se kao zasebna teritorijalna jedinica pojavila tek potkraj 11. stoljeća i nije imala niti kralja, niti krunu. Naziv regnum mogao biti posljedica činjenice da njome izravno vlada kralj (rex junior). Zato se u vrijeme kada je Slavonijom vladao kraljev mlađi sin ili pak ban u kraljevo ime, ovaj teritorij nazivao ducatus vel banatus. Uzimanje naslova „kralj Slavonije” 1492. godine bilo je dvostruko motivorano: s jedne strane je kralj Vladislav II. Jagelović time sugerirao da stoji iznad hercega Ivaniša Korvina, kojemu je Slavonija bila obećana, a s druge strane je Slavonija dobila jednakopravni status kao Kraljevina Hrvatska i Dalmacija. To je ugarskom kralju bilo po volji i zato što je u borbi za prijestolje mogao računati na Slavoniju, koja je tradicionalno bila naslonjena na Ugarsku, dok je Hrvatska i Dalmacija pristajala uz Habsburgovce.
Ključne riječi
kraljevina Slavonija; ducatus vel banatus; rex junior; ustavnopravni status
Hrčak ID:
347630
URI
Datum izdavanja:
31.12.2025.
Posjeta: 317 *