Skip to the main content

Preliminary communication

https://doi.org/10.21860/j.17.1.4

Stigma osoba s mentalnim poremećajima: Gdje smo u pogledu socijalne uključenosti?

Aleksandra Krampač-Grljušić ; Fakultet za odgojne i obrazovne znanosti, Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Hrvatska.
Vesna Mihanović ; Umirovljena profesorica, Split, Hrvatska.
Maja Brust Nemet orcid id orcid.org/0000-0002-6936-3024 ; Fakultet za odgojne i obrazovne znanosti, Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Hrvatska. *

* Corresponding author.


Full text: croatian pdf 130 Kb

page 75-88

downloads: 0

cite


Abstract

Osobe s mentalnim poremećajima izložene su sustavnom omalovažavanju u većini životnih područja. Prevladava mišljenje da su te osobe inferiornije i nepoželjnije u odnosu na druge osobe opće populacije i/ili da su prijetnja kulturno-normativnim osnovama. Predmetom su nerazumijevanja, predrasuda i diskriminirajućeg ponašanja ne samo od šire okoline, već i članova obitelji. Stigma je jedna od najraširenijih te najopipljivih društvenih barijera koja sprječava osobe s mentalnim poremećajima u obavljanju aktivnosti svakodnevnog života. Rezultat je socijalne dinamike, a manifestira se različito od kulture do kulture, od razdoblja do razdoblja. Koncept „stigme” definira se u smislu predrasuda utemeljenih na stereotipima koje rezultiraju diskriminacijom.Cilj je rada neempirijskom teorijskom analizom prikazati različite pristupe razumijevanju stigme. Da bi se stigma u odnosu na osobe s mentalnim poremećajima mogla razumjeti, ona se u ovom radu sagledava kroz kombinaciju problema znanja (neznanja), stavova (predrasuda) i ponašanja (diskriminacije). Kako bi se olakšala socijalna inkluzija onih koji su izravno „pogođeni” iskustvom mentalnih poremećaja, valja se učinkovito boriti za smanjenje i/ili protiv stigme/diskriminacije na različitim razinama društva (pojedinca s mentalnim poremećajima i članova njegove obitelji, u odgojno-obrazovnim ustanovama, na radnom mjestu, na lokalnoj, nacionalnoj i međunarodnoj razini). Pritom je nužno koristiti pristup invaliditetu u okviru inkluzije kojim se invaliditet sagledava ne samo s aspekta oštećenja, već i učinaka društveno nametnutih barijera i predrasuda s kojima se suočavaju osobe s mentalnim poremećajima. Ovaj model promiče koncept socijalnog uključivanja na osnovi građanskih prava, a ne paternalističke „pomoći”.

Keywords

diskriminacija; inkluzivni pristup invaliditetu; socijalno uključivanje

Hrčak ID:

348927

URI

https://hrcak.srce.hr/348927

Publication date:

26.6.2026.

Article data in other languages: english

Visits: 0 *