Skoči na glavni sadržaj

Izvorni znanstveni članak

https://doi.org/10.17234/RadoviZHP.57.10

Od apokalipse do spektakla: Figure sjećanja i transformacije narativa o Velikom potresu 1667. godine u kulturnom pamćenju Dubrovnika

Ivana Brković ; Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu


Puni tekst: hrvatski pdf 4.282 Kb

str. 293-324

preuzimanja: 0

citiraj


Sažetak

Rad istražuje memorijalizaciju Velikog potresa 1667. godine u Dubrovniku kao proces dugog trajanja. Nadovezujući se na dosadašnja istraživanja koja su se bavila tekstovima nastalima u vrijeme primarne traume s funkcijom neposredne mobilizacije zajednice u uvjetima aktualne krize, u fokusu rada su tekstovi koji nastaju u doba procesa rutinizacije traume, u rasponu od 18. stoljeća do suvremenosti. Polazeći od teorije kulturnog pamćenja Jana Assmanna i povijesti emocija Williama Reddyja, u članku se analiziraju dijakronijske varijacije velike pripovijesti o potresu i pripadajućih figura sjećanja, osvjetljujući načine na koje one korespondiraju s mijenama emocionalnih režima i strategija oblikovanja kolektivnog identiteta. Korpus tekstova obuhvaća historiografske i književne žanrove (didaktički ep, drama 19. stoljeća, postmodernistički roman, slikovnica, popularna historiografska fikcija) i uključuje autore kao što su S. M. Crijević, B. Stay, F. M. Appendini, M. Ban, L. Vojnović, R. Samardžić, F. Šehović, V. Mezei i dr.

Ključne riječi

Veliki potres 1667. u Dubrovniku, kulturna trauma, kulturno pamćenje, figure sjećanja, emocionalni režimi, književnost u Dubrovniku

Hrčak ID:

352377

URI

https://hrcak.srce.hr/352377

Datum izdavanja:

21.12.2025.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 0 *